AUSTRIJA/SN - PREDSJEDNIČKI IZBORI U SLOVENIJI

Ž4=AUSTRIJA Ž1=SALZBURGER NACHRICHTEN Ž2=22. XI. 1997. Ž3=Punom parom u Europu "(...) Kučan, koji ulazi u izbornu utrku kao nestranački kandidat, može mirno iščekivati izbore, zakazane za ovu nedjelju. Istražitelji javnog mnijenja prognoziraju da će (...) već u prvom krugu izbora dobiti apsolutnu većinu glasova. Ako se uopće može govoriti o predizbornoj kampanji, valja konstatirati da se odvijala gotovo isključivo na radiju i televiziji. Krug tema o kojima se raspravljalo obuhvaćao je priželjkivani pristup EU, reformu mirovinskog sustava, privatizaciju, rasipanje državnog novca i kriminal. Status jedinog ozbiljnog Kučanova izazivača uživa 37-godišnji predsjednik slovenske skupštine Janez Podobnik. Podpredsjednik suvladajuće narodne stranke može računati na 6 do 9 posto glasova - riječ je o rezultatu o kojem ostatak kandidata može samo sanjati. Usprkos Kučanovom statusu favorita, Podobnik u razgovoru za list zrači samopouzdanjem: 'Očekujem drugi krug'. U tom slučaju, taj 38-godišnji liječnik računa na glasove cjelokupnog konzervativnog bloka u suradnji s kojim namjerava osporiti Kučanovu pobjedu. Upitan o ciljevima, Podobnik državnički odgovara: 'Želim biti predsjednik svih Slovenaca i Slovenki'. Nakon opetovanog propitivanja, napokon otkriva zašto bi upravo on a ne Kučan trebao biti na čelu slovenske države: 'U društvu ne prisutna nesklonost bivšim komunističkim aktivistima. Stoga je važno da građani mogu izabrati i kandidata koji nije imao nikakve veze s bivšim sustavom'. U isti rog puše i desno orijentirana oporba. Neposredno uoči izbora vođe demokršćana i socijal-demokrata Janez Janša i Lojze Peterle objavili su rezoluciju o obračunu s bivšim komunistima. Po tom prijedlogu dužnosnici bivšeg komunističkog režima trebali bi pet godina biti isključeni iz svih javnih dužnosti. No, taj lov na vještice nije razljutio Kučana koji je osamdesetih godina bio predsjedatelj Saveza komunista Slovenije i ne taji svoju prošlost. Osim toga, šefovi oporbe nisu uspjeli prije izbora uvrstiti spomenuti prijedlog u dnevni red slovenske skupštine. Kučan se tek u drugom dijelu ove godine odlučio ponovo istaknuti kandidaturu nakon što su untarpolitičke razmirice mjesecima blokirale politiku i na kraju vjerojatno rezultirale neuključivanjem Slovenije u prvi krug proširenja NATO-a. Kučan se po vlastitim riječima odlučio kandidirati kako bi pomogao ostvariti bar drugi vanjskopolitički cilj Slovenije - punopravno članstvo u EU. Nakon što je slovenska skupština rafiticirala sporazum o pridruženom statusu u EU, Slovenija je ovog ljeta napravila krupan korak u smjeru ostvarenja tog cilja ali je to platila gorkom pilulom: pod pritiskom Italije slovenska je skupština spornom promjenom ustava ukinula zabranu slijedom koje stranci nisu smjeli kupovati nekretnine. Marija Adanja, ravnateljica ureda za europske odnose, smatra da ne postoji ni politička ni gospodarska alternativa pristupu EU: 'Za Sloveniju u ovom slučaju nije bitno prebrojavanje novčića ni pitanje isplati li se pristup EU ili ne. Bitna je odluka želimo li biti dijelom Europe ili ne'. Gledano iz gospodarske perspektive, ta je tvrdnja točna. Nakon nestajanja jugoslavenskog tržišta, udio EU u vanjskotrgovinskoj razmjeni Slovenije porastao je na 70 posto. U usporedbi s tim udjelom, na države nasljednice bivše Jugoslavije otpada samo 16,7 posto ukupnog izvoza. Reforme čija je završna točka pristup EU zahtijevat će od Slovenije još puno energje. Adanja ističe da u prvom redu treba jače poticati usklađivanje zakona. U svakom slučaju, Slovenija u Bruxellesu neće nastupiti kao molitelj, naglašava Adanja: 'Sa 100 tisuća šilinga po stanovniku već sada imamo najviši prihod među svim reformskim državama'. Slovenska vlada uskoro će pokrenuti kampanju ispitivanja terena. 'Austrijska je kampanja možda bila previše dobra', smatra Adanja i dodaje da pragmatični Slovenci ionako ne bi vjerovali pretjerano ružičastim perspektivama. Slovenski ministar vanjskih poslova Frlec smatra da će EU 2003. ili 2004. g. primiti sljedeću skupinu novih članica. On smatra da nije važno hoće li Bruxelles 1998. g. istodobno pokrenuti pregovore sa svih deset kandidata ili u početku samo sa šest favorita. 'Važno je da se nađemo u prvom krugu'. Frlec ne pokazuje da je razočaran što je NATO na pregovore već pozvao Mađarsku, Češku i Poljsku dok Slovenija još mora čekati. On smatra da će u drugoj polovini prvog kruga proširenja biti pribljena i Slovenija. 'Smatram da je kandidatura Slovenije, male države, stare samo šest godina, za članstvo u NATO-u jedan od njavećih uspjeha slovenske vanjske politike'. Adanja to drugačije tumači: 'Slovenci su bili šokirani što države koje su bile daleko dublje iza Željezne zavjesne ranije pozvane na pregovore za pristup NATO-u dok smo mi ostali u čekaonici'. Ona napominje da ipak ne treba zaboraviti da je Slovenija u najboljem položaju od svih reformskih država te da je već sada daleko bliže Europi", prenosi na kraju članka Barbara Egger. 240205 MET nov 97