RANKO BERNARDIĆ SAO PAULO, 23. studenoga (Hina) - Najveći brazilski gard Sao Paulo, središte brazilske industrije, obrazovanja, znanosti i kulture zbunjuje posjetitelje svojim kontrastima, teško zamislivim u Europi.
RANKO BERNARDIĆ
SAO PAULO, 23. studenoga (Hina) - Najveći brazilski gard Sao Paulo,
središte brazilske industrije, obrazovanja, znanosti i kulture
zbunjuje posjetitelje svojim kontrastima, teško zamislivim u
Europi. #L#
Blistavi zastakljeni neboderi na mramornim stupovima uzdižu se
visoko iznad rijeka automobila, mnogi od njih sagađeni posljednjih
nekoliko godina jakoga gospodarskog zamaha, dok ispod njih ulični
prodavača nude jeftinu robu a kradljivci vrebaju sljedeću žrtvu.
Ponegdje na pragu visokim ogradama zaštićenih bogataških stambenih
nebodera spavaju beskućnici.
Nitko izgleda ne zna ni približno točan broj stanovnika Sao Paula.
Procjene se kreću od 15 do 22 milijuna. Grad stalno raste,
privlačeći Brazilce željne boljeg života.
Još šezdesetih godina većina žitelja te zemlje živjela je na selu, a
sada ih je tri četvrtine u gradovima. Egzodusu sa sela pridonosi i
činjenica da samo dva posto zemljoposjednika drži najveći dio
obradive zemlje, a milijuni bezemljaša žive od bijednih nadnica.
Najveći broj pridošlica svoj orbani život počinje u siromašnim
dijelovima grada - nazvanim favelama, po jednoj brzorastućoj
brazilskoj biljci - koje se nezadrživo šire na sve strane oko Sao
Paula. Novi gradski žitelji tijekom godina svojim domovima, koji su
prvo često sklepani od lima, kartona i plastičnih otpadaka, dodaju
ciglede zidove, dograđuju im katove, uvode vodovod i struju.
Kasnije među njima počinju rasti stambeni neboderi. Tako se Sao
Paulo stalno širi i sad već ima površinu pet Pariza.
Mnoge pridošlice međutim teško uspijevaju naći posao pa se
pridružuju bandama kriminalaca ili se samostalno upuštaju u krađe i
razbojstva. Stopa kriminala u Sao Paulu spada među najviše u
svijetu. Odlazak u neke dijelove grada i noćne šetnje uopće se ne
preporučuju. Ni automobili nisu velika zaštita, pa vozači radije
prolaze kroz crveno, nego da reskiraju napad dok stoje. Jedna je
tvrtka napravila velik posao nudeći vozačima blindiranje lijeve
strane njihovih automobili, odakle takvi napadi najčešće stižu.
Kad bi primjerice Zagreb imao stopu kriminala Sao Paula, u njemu bi
bilo dvije tisuće ubojstava na godinu.
Ipak, ako se posjetitelj drži nekih temeljnih pravila, među kojima
recimo, da na ulici ne nosi nikakav vrijedan nakit, vjerojatno neće
doživjeti nikakvih neugodnosti. Umjesto toga bit će fasciniran
izrazitim šarmom i susretljivošću većine žitelja toga grada. Bit će
zadivljen i njegovim ogromnim bogatstvom, izlozima skupih dućana i
bujajućim životom.
Upravo to je ono što privlači i pridošlice iz unutrašnjosti,
primjerice iz sjevernih dijelova Brazila, gdje je siromaštvo
ogromno, a nepismenost skoro 80 posto. Jer, dok je njihova zemlja na
pragu ulaska u ekskluzivni klub zemalja koje su kadre lasnirati
satelite u svemir, još ima tisuće Brazilaca koji žive čak kao
robovo, primjerice u nekom rudniku ugljena ili zlata u sjevernom
Brazilu, iz kojih se ne mogu izvući jer svojim dnevnicama ne mogu
nikako isplatiti ni hranu i smještaj.
Unatoč svim ogromnim problemima što ih ima ta 170-milijunska
zemlja, većina njezinih žitelja čini se ipak vjeruje u bolju
budućnost. Zato toliki dolaze u Sao Paulo, vjeroujući da će dio te
budućnosti ove najveće južnoameričke zemlje pripasti i njima.
(Hina) rb dr
231133 MET nov 97