OPATIJA: POČELO DVODNEVNO SAVJETOVANJE HRVATSKIH EKONOMISTA

OPATIJA, 20. studenoga (Hina) - U Hrvatskoj je danas nužan prijelaz sa politike održavanja makroekonomske stabilnosti na politiku gospodarskog razvoja, čulo se na danas započetom dvodnevnom Petom jubilarnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista (HDE) u Opatiji pod nazivom "Gospodarska politika Hrvatske - što i kako u 1998. godini" , koje uz HDE organizira zagrebačka tvrtka za poslovne i računalske usluge Inženjerski biro.#L# Rezultati tranzicije hrvatskog gospodarstva kreću se od vrlo dobrih ocjena ponajprije zbog dostignutog stupnja stabilnosti privrednih kretanja, do vrlo loših, ocijenio je predsjednik HDE prof. dr. Vladimir Veselica. Loše se ocjene među ostalima odnose na nisku razinu razvoja u odnosu na predratnu 1989. godinu, nisku stopu rasta BDP-a, visoku nezaposlenost i visok stupanj nelikvidnosti te nisku razinu investicija kao i ostvarene privatizacije koju su pratile velike društvene devijacije i tenzije. "Ekonomska politika", mišljenja je Veselica, "radi svoje veće djelotvornosti više bi se trebala oslanjati na znanost. U Hrvatskoj je ostvarena makroekonomska stabilnost i rast ponajprije industrijske proizvodnje, rekao je prof. dr. Mato Crkvenac, upozorivši da ipak ostvareni rast nije dovoljan za hrvatske potrebe. Po njemu, hrvatska ekonomska politika ulazi u škripac na što ukazuje i visoka stopa nezaposlenosti, podzaposlenost kapaciteta, nizak životni standard građana, deficit vanjskotrgovinske bilance plaćanja te nelikvidnost. Ocjenjujući kako domaće tvrtke u 98. godini mogu očekivati oštru ekonomsku politiku, koja će nedovoljno pogodovati rastu proizvodnje i proizvodnosti, uz pojačan upliv državnih organa u njihovo poslovanje, Crkvenac zaključuje kako država mora nastaviti politiku održavanja makroekonomske stabilnosti ali je treba poduprijeti mjerama povećanja proizvodnje, izvoza i zaposlenosti. Uz to, po njegovoj ocjeni, Hrvatska ne treba opću gospodarsku strategiju već onu povećanja konkurentnosti domaćih tvrtki, koje i same moraju osmisliti vlastite programe razvoja, te reformu države i njezine uloge u gospodarstvu. Prof. dr. Željko Rohatinski uočio je dvije strukturne karakteristike nacionalnog gospodarstva - ubrzano restrukturiranje nacionalne ekonomije u trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću što temelji na podacima da od ukupno 177.000 tvrtki u Hrvatskoj čak 81.000 odnosi se na one u trgovini. To, po njemu, postavlja pitanje dugoročnih ciljeva i interesa hrvatskog gospodarstva, prije svega investicija u proizvodnju. Druga karakteristika odnosi se na privatizaciju jer gotovo između 60 i 70 posto hrvatske ekonomije je u privatnom ili mješovitom vlasništvu što dovodi do klasične situacije sukoba između individualnih i kolektivnih interesa, koji pak dolaze do izražaja u neskladu ekonomske politike. Kako je zaključio, hrvatska ekonomija i dalje se nalazi u fazi postindustrijskog i postratnog razdoblja rasta agregatne potražnje, koja se u uvjetima stabilnih cijena i tečaja kune pretežno podmiruje uvozom dok se izravni utjecaj njezinog povećanja na domaću proizvodnju izrazitije očituje jedino u turizmu i djelatnostima vezanim za proces obnove i izgradnje infrastrukture. Nužan je drugačiji režim gospodarske politike koja će biti u funkciji razvoja a ne samo makroekonomske stabilnosti, iznio je dr. Ivan Lovrinović. Glavni poticaj rastu proizvodnje i zaposlenosti u Hrvatskoj ne leži u monetarnoj politici već u štednji i investicijama. On je upozorio da se gorući problem hrvatskog gospodarstva - visoka razina nelikvidnosti, koja je po podacima Zavoda za platni promet krajem rujna dosegnula 9,5 milijardi kuna - ne može riješiti tek prijelazom s restriktivne na ekspanzivnu monetarnu politiku. Savjetovanje hrvatskih ekonomista nastavlja rad. (Hina) sbo do 201422 MET nov 97