FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ŠVICARSKA/NZZ - IZBORI U BIH

Ž4=ŠVICARSKA Ž1=NEUE ZUERCHER ZEITUNG Ž2=19. XI. 1997. Ž3=Uzdrmano nacionalističko monopoliziranje vlasti "Općinski izbori u Bosni i Hercegovini provedeni su, a njihovi su rezultati konačni. Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) suočava se danas s izazovom provedbe volje koju su birači očitovali na biralištima u lokalnopolitičku praksu. Riječ je o teškom pothvatu zato što se na pojedinim 'etnički očišćenim područjima' sukobljavaju stranke progonitelja i stranke progonjenih. Usprkos tome, prve su sjednice u međuvremenu održane u gotovo svim mjestima. U nekim je općinama prisutna 'uistinu velika doza spremnosti' na konstruktivnu suradnju, a u nekima pak ne postoji ni trag spremnosti na međuetnički dogovor, izjavio je jedan dužnosnik OESS-a. U nekoliko slučajeva skupštinske su sjednice bojkotirane ili nisu održane u skladu s propisima zbog ometajućih manevara ili su većinske skupine pokušale isključiti manjinske skupine iz procesa odabira nositelja svih važnih izvršnih i nadzornih dužnosti. U općinama u kojima je takav razvoj događaja spriječen pod pritiskom međunarodnoga nadzora, ne treba isključiti mogućnost da izabrani dužnosnici neformalnim putovima budu zaobiđeni ili zakočeni u procesu odlučivanja. Izvori tvrde da je spomenuta zadaća djelomice prevelik teret za OESS u opisanom teškom političkom okružju. OESS-u nedostaju stručnjaci koji dobro poznaju funkcioniranje općinskih uprava - u mnogim slučajevima Bosanci su bolje informirani i iskusniji u tim pitanjima od međunarodnih instruktora, opremljenih priručnicima. (Bosanske su općine uistinu velike - većina njih imala je prije rata od 10 do 40 tisuća stanovnika.) Osim toga, OESS je dodatno zaokupljen pripremom prijevremenih skupštinskih izbora u republici srpskoj. Budući da je odmah nakon općinskih izbora osoblje OESS-a znatno reducirano, nedostaju i iskusni stručnjaci za to područje. Općinski izbori, održani u rujnu ove godine, uglavnom su potvrdili politički zemljovid Bosne i Hercegovine, poznat od općih izbora, održanih prošle godine. Naime, u Bosni i Hercegovini i dalje postoji bošnjačka (muslimanska) zona SDA, hrvatska zona HDZ-a i srpska zona SDS-a. Tri vodeće nacionalističke stranke dobile su u većini općina pod svojim nadzorom apsolutnu većinu - same ili uz pomoć saveznika. No, na općinskim izborima pojavio se i novi politički faktor - prognanici koji su u trenutačnom mjestu boravka glasovali za predstavništvo u svom bivšem prebivalištu. Njihove su stranke u pojedinim 'etnički očišćenim' područjima dobile mnogo glasova, a u nekim općinama čak i većinu. Time je etnički utemeljeno monopoliziranje vlasti koje su provodile nacionalističke stranke na pojedinim mjestima probijeno. Najveći je odjek u javnosti izazvala izborna pobjeda bošnjačkih prognanika u Srebrenici, bivšoj zaštićenoj zoni UN-a u istočnoj Bosni koja je stekla žalosnu reputaciju i danas je pod nadzorom Srba. Srpski prognanici zabilježili su pak izbornu pobjedu u tri općine bivše 'bosanske krajine' koja se nalazi na zapadnoj granici prema Hrvatskoj i danas je pod nadzorom Hrvata - naime, u Drvaru, Bosanskom Grahovu, Glamoču (u suradnji s bošnjačkim proganicima) te u Bosanskom Petrovcu, u bošnjačkoj zoni. Sva su ta mjesta nakon rata ostala manje-više bez staovnika. U ostalim su mjestima prognanici u jakoj manjini. Primjer je nekada etnički miješana srednja Bosna: u općinama Vitez i Jajce, danas pod hrvatskim nadzorom, Muslimani su osvojili gotovo polovicu skupštinskih mandata dok su Hrvati izborili snažno zastupstvo primjerice u Gornjem Vakufu i Bugojnu, mjestima pod bošnjačkim nadzorom. Visokim udjelom na izborima prognanici su jasno istaknuli svoj zahtjev za povratkom u matična mjesta boravka. Budućnost će pokazati hoće li taj zahtjev olakšati političko rješenje izbjegličkog problema. Naime, općenito gledano, izborni je rezultat više potvrdio nego osporio progone: zastupljenost prognanika u općinskim skupštinama obično nije u skladu s njihovim nekadašnjim udjelom u strukturi stanovništva. Progonitelji su i dalje u jačem položaju. No, čini se da se u nekada pretežno srpskim općinama zapadne Bosne javljaju naznake spremnosti na kompromis. U Srebrenici pak izabrana općisnka skupština još nije održala prvu sjednicu, a nisu održani ni uvodni pregovori. U ostalim mjestima u istočnoj Bosni, u kojima također živi velik broj Muslimana, prve su sjednice održane, ali ne u skladu s propisima jer su srpski nacionalisti ustrajali na polaganju pravoslavno obojene svečane prisege. Danas bar više ne zahtijevaju da tu zakletvu polože i Bošnjaci. Jako je napeto i stanje u podijeljenom Mostaru gdje su Bošnjaci zahvaljujući zamršenim izbornim odredbama iznenada ostvarili sigurnu većinu u gradskoj skupštini što ne odgovara Hrvatima. U još miješanom ali i vrlo spornom Žepču, u srednjoj Bosni, Hrvati su bojkotirali izbore iz straha od poraza te su Bošnjaci ostvarili veliku pobjedu; u tom se gradu danas traga za posebnim rješenjem. U Brčkom, gradu pod međunarodnom upravom u kojem su Srbi dobili većinu glasova, OESS očituje pragmatični optimizam. Protokoli dužnosnika te organizacije otkrivaju prevladavajuće političko raspoloženje u pojedinim bosanskih općinama. Prevladavaju skeptične ocjene, ali povremeno se javljaju i svjetli primjeri. No, manjak spremnosti na konstruktivnu političku suradnju ne pojavljuje se samo na mjestima gdje se u lokalnim vlastima sukobljavaju dvije različite etnije. U većini sarajevskih općina - gdje je također prevladao nacionalistički princip u obliku jasne pobjede SDA - većinska stranka i oporba vode ogorčenu borbu za vlast. U sjeverozapadnom vršku Bosne pod bošnjačkom dominacijom političko je stanje napeto jer se vodeći lokalni poglavica Fikret Abdić, koji živi u egzilu u Hrvatskoj, i njegovi pristaše pokušavaju vratiti na vlast što SDA želi spriječiti. U rudarskom gradu Tuzli pobjedu su izborile nenacionalističke stranke, ali je ipak bilo političkih nesuglasica. Stranačka scena u republici srpskoj rascjepkana je, i to je ujedno glavni rezultat općinskih izbora u Bosni i Hercegovini. Doduše, stranka haaškog optuženika Radovana Karadžića i dalje je najjača i još prilično čvrsto nadzire istočnu Bosnu, u suradnji s ojačanim a možda i još ekstremnije orijentiranim srpskim radikalima. No, te su dvije stranke, saveznice i protivnice istodobno, pretrpjele teške gubitke u pojedinim dijelovima zapadne srpske zone - posebno bučan poraz zabilježile su u Banjoj Luci, najvećem gradu u rs. Glasove i mandate u općinskim skupštinama osvojile su mnoge male oporbene stranke, ali one bar zasad ne predstavljaju stvarnu političku alternativu jer su uglavnom nacionalistički orijentirane i istodobno nejedinstvene i slabe. 23. studenog bit će u republici srpskoj održani prijevremeni skupštinski izbori, iako pretpostavke za slobodne i poštene izbore očigledno još nisu stvorene. Osobe optužene za ratne zločine i dalje su na slobodi i njihov je politički utjecaj još vrlo jak. Sukob oko televizije također još tinja. Prvo veliko odmjeravanje snaga između ekstremista, okupljenih oko Karadžića, i nawvodno 'umjerenih snaga', okupljenih oko Biljane Plavšić, zbit će se upravo na biralištima. Plavšićka se za vrijeme rata profilirala kao žestoka ultranacionalistkinja, a danas navodno zagovara provedbu Daytonskog sporazuma. Nju i njezinu Srpsku narodnu stranku snažno podupire Washington, odnosno američki šef OESS-a Frowick. Njegova je računica vjerojatno sljedeća: interni sukob srpskih nacionalista ojačat će druge snage. No, demokratska oporba zabilježila je previše loše rezultate na općinskim izborima - nada u prevladavanje srpskog nacionalizma i u novi politički početak rs počiva na slabom temelju", smatra novinar. 200147 MET nov 97

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙