5 SLOBODNA-RAZGOVOR GRANIĆ-LOPANDIĆ 19-11

Ž1=SLOBODNA DALMACIJA Ž2=19. XI. 1997. Ž3=Pregovori Europske unije i Hrvatske počinju dogodine Međunarodni položaj Hrvatske, unutrašnjopolitička događanja kao i odnosi sa susjednim državama, pitanja su o kojima je u razgovoru s Brunom Lopandićem govorio ministar vanjskih poslova RH dr. Mate Granić. Istaknuvši kako će sva bitna, temeljna pitanja "poput opstojnosti i teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Hrvatske" biti do kraja riješana "u iduća dva mjeseca", te kako je položaj RH u ovom trenutku "stabilan i izgledan", ministar Granić o razini odnosa s EU-om, koja je dala do znanja da se u pregovorima ništa konkretno ne može očekivati do proljeća iduće godine, kaže: "Kontakti su trajni, dijalog je u tijeku, ali objektivno govoreći prije potpunog završetka procesa mirne reintegracije i postizanja sporazuma o posebnim odnosima s Federacijom BiH i međudržavnog Vijeća za suradnju RH i BiH, sasvim je sigurno da pregovora s EU-om neće biti. Njih je realno očekivati početkom iduće godine". Govoreći o prodloženim posebnim odnosima s BiH, ministar Granić napominje kako je do prijedloga došlo u specifično vrijeme, "vrijeme zastoja mirovnoga procesa i u Republici Srpskoj i u Federaciji", a da je istodobno stanje u BiH, "posebice u Federaciji, u ovom trenutku osjetljivo stoga što se uistinu broj Hrvata smanjio sa 828.000 na oko 400.000. (...) Nadalje, nije uslijedila primjerena reakcija vlasti Federacije BiH, posebice bošnjačko-muslimanskoga vodstva. Sve se ponavlja, a zapravo nije otkriven ni jedan počinitelj zločina nad Hrvatima. Nije bilo ni primjerene akcije međunarodne zajednice. Budući da je jedna od obveza i jedan od zaključaka sa sastanka Tuđman-Izetbegović u Splitu predlaganje i davanje prijedloga takvog sporazuma, a s obzirom na stalne pritiske na Republiku Hrvatsku da se ne miješa u poslove BiH, zbog svih ovih razloga predložili smo legalni oblik suradnje. Taj oblik sasvim sigurno puno znači za stabilnost Federacije, za opstojnost hrvatskoga naroda, a jednako tako i za ukupni mirovni proces", napominje ministar Granić. Komentirajući prigovore da je prijedlog protivan Daytonu, odnosno da je više utemeljen na Washingtonu, Granić odgovara: "Rekao bih da je točno da je taj sporazum rađen na temelju i Washingtona i Daytona i dokumenata iz Sintre. Upravo je duh Washingtona ono što je stvorilo Federaciju BiH. Hrvatska je odmah izjavila kako ne smatra da je realno postići odmah sve što je predloženo, te da je sve otvoreno za pregovore. Predsjednik Izetbegović, odnosno bošnjačko-muslimanska strana uzvratila je ponudom s dva prijedloga u kojima se uopće ne spominje Washington. Predlažu se neke stvari tipa konfederacije s BiH, što je potpuno neprihvatljivo za Hrvatsku. Tu bi onda uistinu postojala mogućnost uvlačenja u neke druge saveze koji su neprihvatljivi za Hrvatsku. Ti sporazumi trebaju biti sadržajniji nego što je bošnjačko-muslimanski prijedlog. Naravno, to će biti stvar pregovora. Vjerujemo da će se, nakon što se izjasne i institucije sustava BiH i Federacije BiH, početi s pregovorima". Sve veći odlazak Hrvata iz BiH, osobito iz srednje Bosne - problem kojeg je sve više svjesna i međunarodna zajednica koja je sama nedavno ustvrdila kako bez Hrvata u srednjoj Bosni daytonski projekt pada u vodu - iduće je pitanje za ministra Granića. On napominje kako bi daljnji odlazak i osjećaj ugroženosti Hrvata u srednjoj Bosni "doveo do daljnje bošnjačko-muslimanske radikalizacije", a to bi "doista prijetilo podjelom Bosne na tri etničke homogene zajednice sa sasvim sigurnim daljnjim zahtjevima bošnjačko-muslimanske strane i prema Srbima i Hrvatima, a da ne govorimo o izlazu na more i borbi za teritorij. Realno, to je najveća opasnost koju vidimo. Mislim da međunarodna zajednica postaje pomalo svjesna toga. Sasvim je sigurno da su Gelbard i Westendorp i general Klein svjesni tog problema. To je jedan od ključnih razloga zašto u ovome trenutku Hrvatska iskreno želi snažnu Federaciju, opstojnost Federacije, ali kroz to i opstojnost hrvatskoga naroda u BiH, jednako tako na dobrobit bošnjačko-muslimanskog naroda i europske orijentacije", napominje Granić. Komentirajući događanja u hrvatskome Podunavlju, posebno prijedlog o ostanku civilne policije UN-a nakon isteka mandata, ministar Granić kaže kako je Hrvatska "spremna prihvatiti civilnu policiju u promatračkoj funkciji, otprilike na tri do šest mjeseci, od 100 do 150 ljudi, uz OESS-ovu misiju. I to ne samo da oni budu jamstvo psihološke sigurnosti Srba u hrvatskome Podunavlju nego da budu prevencija bilo kakvom ekstremizmu. Nadalje, a to je bitno, mi se nemamo čega bojati i ne smijemo se imati čega bojati jer je i nama u interesu da i post-UNTAES razdoblje bude razdoblje stabilnosti i prosperiteta, a ne razdoblje napetosti, jer o tome ovisi i kredibilitet i vjerodostojnost Hrvatske. Treba napomenuti da Hrvatska želi i dalje normalizaciju odnosa sa SR Jugoslavijom, ali će taj proces u mnogome ovisiti o razvoju, stanju i trendovima u Srbiji i ukupno u Jugoslaviji", dodaje ministar Granić. Na kraju razgovora hrvatski ministar vanjskih poslova pojašnjava koji su glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske u sljedećoj godini i kaže: "Postići sporazum s EU-om o trgovini i suradnji, ulazak u WTO i završiti bilateralne pregovore sa svim državama vezano uz CEFTA-u i konačno postići punopravno članstvo u CEFTA-i. Naravno, tu je završetak mandata UNTAES-a, potpuni odlazak UN-a iz hrvatskog Podunavlja, a onda postići sporazum s BiH o posebnim odnosima, nastaviti proces normalizacije sa SRJ. S Italijom su odnosi u snažnom usponu, a sa Slovenijom se vode ozbiljni razgovori oko pitanja nuklearke, određivanja granične crte, a parafiran je ugovor o zoni slobodne trgovine. Ostala su otvorena još dva pitanja - Piran i Ljubljanska banka". 190149 MET nov 97