ZAGREB, 18. studenoga (Hina) WASHINGTON - Hrvatski veleposlanik pri UN-u Ivan Šimonović u utorak je u New Yorku istaknuo da će Hrvatska posvetiti veću pozornost daljnjem jačanju svoje predanosti pitanju ljudskih prava. "Nakon što je
uspješno obranila svoj suverenitet i teritorijalni integritet i s približavanjem uspješnog dovršetka reintegracije istočne Slavonije, Hrvatska će staviti veći fokus na daljnje jačanje svoje predanosti pitanju ljudskih prava", kazao je hrvatski veleposlanik u govoru na Odboru za ljudska prava UN-a. On je podsjetio da je Hrvatska jedino područje bivše Jugoslavije koje doživljava značajni povratak manjina. "Hrvatska pozdravlja povratak svih onih koji su izrazili iskrenu želju za povratkom u Hrvatsku kako bi ostvarili svoja prava kao i preuzeli svoje obveze kao lojalni državljani Hrvatske." Podsjetivši da je hrvatska vlada uložila napore u stvaranje sigurnosti i atmosfere za povratak prognanih i izbjeglih Šimonović je naglasio da su se "rijeke očajnih ljudi koje su na sam današnji dan prije šest godina bježale iz Vukovara - sada počeli vraćati". Hrvatski veleposlanik doveo je u pitanje potrebu da se Treći odbor UN-a (za ljudska prava) i dalje bavi posebno pitanjem Hrvatske. "Hrvatska favorizira nastavak suradnje s UN-om na polju ljudskih prava na drugačijoj osnovi. Umjesto praćenja, Hrvatska bi pozdravila tehničku pomoć i suradnju na polju ljudskih prava koja će ojačati praktične dimenzije poštivanja cilja ljudskih prava i koje će pomoći raznim nacion
ZAGREB, 18. studenoga (Hina)
WASHINGTON - Hrvatski veleposlanik pri UN-u Ivan Šimonović u utorak
je u New Yorku istaknuo da će Hrvatska posvetiti veću pozornost
daljnjem jačanju svoje predanosti pitanju ljudskih prava. "Nakon
što je uspješno obranila svoj suverenitet i teritorijalni
integritet i s približavanjem uspješnog dovršetka reintegracije
istočne Slavonije, Hrvatska će staviti veći fokus na daljnje
jačanje svoje predanosti pitanju ljudskih prava", kazao je
hrvatski veleposlanik u govoru na Odboru za ljudska prava UN-a.
On je podsjetio da je Hrvatska jedino područje bivše Jugoslavije
koje doživljava značajni povratak manjina.
"Hrvatska pozdravlja povratak svih onih koji su izrazili iskrenu
želju za povratkom u Hrvatsku kako bi ostvarili svoja prava kao i
preuzeli svoje obveze kao lojalni državljani Hrvatske."
Podsjetivši da je hrvatska vlada uložila napore u stvaranje
sigurnosti i atmosfere za povratak prognanih i izbjeglih Šimonović
je naglasio da su se "rijeke očajnih ljudi koje su na sam današnji
dan prije šest godina bježale iz Vukovara - sada počeli vraćati".
Hrvatski veleposlanik doveo je u pitanje potrebu da se Treći odbor
UN-a (za ljudska prava) i dalje bavi posebno pitanjem Hrvatske.
"Hrvatska favorizira nastavak suradnje s UN-om na polju ljudskih
prava na drugačijoj osnovi. Umjesto praćenja, Hrvatska bi
pozdravila tehničku pomoć i suradnju na polju ljudskih prava koja
će ojačati praktične dimenzije poštivanja cilja ljudskih prava i
koje će pomoći raznim nacionalnim institucijama nedavno
uspostavljenima u Hrvatskoj radi toga".
Što se tiče haaškog suda Šimonović je kazao da je potrebno da svi
optuženi izađu pred sud te da njihov sastav odražava stupanj
odgovornosti strana.
"Hrvatska ne može biti zadovoljna činjenicom da je samo pet
pojedinaca optuženo za ratne zločine protiv državljana Republike
Hrvatske i da je samo jedan od optuženih u pritvoru Suda".
Šimonović je kazao kako je hrvatska vlada posebno zabrinuta
sudbinom bosanskih Hrvata, kojima prijeti nestanak.
ZAGREB - Ministarstvo vanjskih poslova RH u svojoj je izjavi
povodom jučerašnjeg napada na turiste u Luxoru istaknulo kako
"najoštrije osuđuje najnoviji brutalni teroristički napad u
Egiptu" i "izražava najdublju sućut obiteljima svih žrtava,
vladama njihovih zemalja i vladi Arapske Republike Egipat.
Terorizam u svojoj zaslijepljenosti ne bira ciljeve i najčešće su
žrtve nedužne osobe koje se slučajno nađu u blizini napada. Napad na
ljude koji su željeli upoznati vrijednosti stare egipatske kulture
udarac je prije svega samoj državi, a brutalnost ovog čina koji se
nastavlja na niz dosadašnjih terorističkih napada u Egiptu izaziva
zgražanje, naglašava Ministarstvo vanjskih poslova RH.
Ujedno, Ministarstvo vanjskih poslova RH upozorava turističke
agencije i djelatnike, a poglavito hrvatske građane koji ovih dana
planiraju putovati u Egipat, na povećani sigurnosni rizik
turističkih posjeta područjima srednjeg i južnog Egipta.
DEN HAAG - Tužitelji u postupku protiv generala Tihomira Blaškića
pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše
Jugoslavije (ICTY) izveli su u utorak poslije podne dva nova
svjedoka - Harisa Hrnjića iz Šantića te jednu ženu iz Ahmića, čiji
je identitet zaštićen. Dvadesetgodišnji Haris Hrnjić ispričao je
što se dogodilo njemu i njegovoj obitelji 16. travnja 1993. godine u
selu Šantići, koje se nalazi odmah uz selo Ahmiće pet kilometara
istočno od Viteza. Osoba, čiji je identitet zaštićen, a označena je
kao "svjedok I", ispričala je da je zajedno s mužem i dvoje djece u
Ahmiće došla krajem studenoga 1992. godine kao izbjeglica iz sela
Karaule pored Turbeta u travničkoj općini. Ona je u napadu 16.
travnja izgubila muža. Blaškićev branitelj Anto Nobilo pitao je
svjedoke jesu li za vrijeme napada čuli da netko spominje ime
optuženog Blaškića. Oba svjedoka su odgovorila da ga poznaju iz
medija, ali da njegovo ime tada nije spominjano. Suđenje se
nastavlja u četvrtak, jer će se u srijedu na plenarnoj sjednici
sastati suci ICTY-a kako bi izabrali novog predsjednika i
potpredsjednika Suda. Dosadašnjem predsjedniku ICTY-a Antoniju
Casseseu istekao je drugi dvogodišnji mandat i više ne može biti
biran na to mjesto.
ERFURT - Proglasivši stanje u BiH problemom NATO-a, europske su
savezničke zemlje u utorak priopćile da ne mogu zamisliti mirovnu
misiju u toj zemlji bez sudjelovanja Amerikanaca. #L# "BiH je i
dalje odgovornost NATO-a", rekao je njemački ministar obrane
Volker Ruehe nakon sastanka ministara vanjskih poslova i obrane
Zapadnoeuropske unije (WEU), vojnog saveza zemalja članica EU-a, u
Erfurtu. Clintonova se administracija nalazi pod pritiskom
Kongresa da, nakon isteka mandata mirovne misije NATO-a u lipnju
sljedeće godine, povuče 8.500 američkih vojnika iz BiH.
"Moramo zaključiti da su dosad akcije WEU-a bile skromne", rekao je
francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine osvrnuvši se na
ovogodišnji neuspjeli pokušaj EU-a da pošalje svoje vojnike u
Albaniju u vrijeme tamošnje političkih i socijalih nemira. Ruehe je
istakao da Amerikanci, koji su preuzeli inicijativu za okončanje
rata u BiH, ne bi trebali napustiti tu zemlju, ali i da bi
"Europljani trebali postati ravnopravniji partner".
WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton odobrio je
razmještaj 40 do 45 dodatnih borbenih zrakoplova u Perzijskom
zaljevu, posebice nevidljivih lovaca F-117 i bombardera B-52,
priopćio je u Pentagon u utorak. Nevidljivi lovci i bombarderi B-52
trebaju stići na odredište do kraja tjedna, precizirao je
glasnogovornik američkog ministarstva obrane Kenneth Bacon.
Šest zrakoplova tipa F-117 bit će poslano u Kuvajt, dok će šest
bombardera B-52, opremljenih za ispaljivanje krstarećih
projektila, odletjeti ka zračnoj bazi Diego Garcia u Indijskom
oceanu, dodao je glasnogovornik.
BAGDAD - Čelnik iračke diplomacije Mohamad Said al-Sahaf izjavio je
u utorak da Irak prihvaća svaku diplomatsku inicijativu za rješenje
krize s UN-om, naglašavajući istodobno da Irak neće biti taj koji će
se povući. "Prihvatit ćemo sva politička ili diplomatska
nastojanja za rješenje problema, ali bez vraćanja natrag", kazao je
Mohamad Said al-Sahaf na tiskovnoj konferenciji. "Nema govora o
tome da se Irak povuče. Trenutačno razgovaramo s Rusijom i drugim
stranama i očekujemo rezultate", dodao je ministar.
STRASBOURG - EU bi trebala započeti razgovore o proširenju
organizacije, početkom sljedeće godine, sa svim istočnoeuropskim
kandidatima izuzev Slovačke, priopćeno je u utorak iz Odbora za
vanjsku politiku Europskog parlamenta. Odbivši prijedlog Europske
komisije da pregovori otpočnu za samo pet istočnoeuropskih
zemalja, vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta je priopćio
da svi kandidati imaju "moralno pravo" naći se na istoj startnoj
liniji proširenja EU-a. U dokumentu Agenda 2000 Europska komisija
je u srpnju, uz ranije pridruženi Cipar, predložila pregovore s
Češkom, Poljskom, Mađarskom, Estonijom i Slovenijom.
Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta smatra da isto pravo
imaju i Litva, Latvija, Bugarska i Rumunjska.
KAIRO - Glavna egipatska integristička oružana skupina "Džama
Islamija", koja je preuzela odgovornost za pokolj u Luksoru,
pozvala je u utorak turiste "na izbjegavanje Egipta" i zaprijetila
da će "nastaviti svoje operacije". U priopćenju prispjelom u jednu
zapadnu novinsku agenciju u Kairu, "Džama" je potvrdila da je napad
u Luksoru izvelo 15 njenih pripadnika od kojih su četvorica
ubijena, dvojica uhićena, dok ih se devet "živo i zdravo vratilo u
svoje baze". Skupina prebacuje odgovornost za pokolj u Luksoru "na
egipatsku vladu" potvrđujući da su njeni pripadnici "htjeli oteti
što veći broj turista" kako bi u zamjenu postigli oslobođenje svog
duhovnog vođe šeika Omara Abdela Rahmana, zatvorenog u SAD-u, kao i
puštanje na slobodu povijesnih vođa i boraca te skupine zatvorenih
u Egiptu.
MOSKVA - Irački čelnik Sadam Husein je u pismu ruskom predsjedniku
Borisu Jeljcinu izrazio želju za "uravnoteženim političkim
riješenjem" tamošnje krize, izjavio je potpredsjednik iračke vlade
Tarik Aziz koji je u utorak neočkivano doputovao u posjet Rusiji.
#L# "Predsjednik Sadam Husein je u pismu izrazio želju da se pronađe
uravnoteženo političko riješenje koje će zajamčiti iračke
legitimne interese, ukidanje nepravednog embarga UN-a i poštivanje
iračkog suvereniteta i nacionalne sigurnosti. U pismu se nalaze i
konkretni prijedlozi za rješavanje toga pitanja", priopćio je Aziz
posredstvom iračkog veleposlanstva u Moskvi.
"Predsjednik Jeljcin je izrazio zabrinutost stanjem, te svoju
dobru volju i rusku želju da se pronađe rješenje trenutačnog
problema", rekao je Aziz, koji se osim s Jeljcinom sastao i s ruskim
ministrom vanjskih poslova Jevgenijom Primakovom.
(Hina) dh dh
182151 MET nov 97