RUSIJA,PRAVDA,15.11.1997.HRVATSKA-BOSNA

Ž4=RUSIJA Ž1=PRAVDA Ž2=15. XI. 1997. Ž3=Hrvatska-Bosna: je li moguć novi rat? "Republike koje su činile bivšu Jugoslaviju i dalje su jedan od glavnih žarišta napetosti u svijetu. Mnogi stručnjaci, među kojima i američki veleposlanik u Zagrebu Peter Galbraight misle da samo nazočnost višenacionalnih snaga za stabilizaciju u Bosni na čelu s NATO-om održava srazmjeran mir na području te republike. Stoga prijevremeni odlazak postrojba može dovesti do novog rata. Galbraight je djelatno sudjelovao u mirovnim pregovorima u Daytonu koji su 1995. priveli kraju krvavi bosanski rat. Prema veleposlanikovu mišljenju svaka će obnova vojnih činidaba u Bosni biti propast ne samo za samu republiku, već i za njezine susjede, primjerice za Hrvatsku. Većina Hrvata ne želi imati posla s Bosancima. Hrvatska je uspjela ujediniti svoja područja i sada želi ići za slovenskim primjerom - pronaći svoje mjesto u NATO-u i europskim ustrojima. U tome bi slučaju daljnje održavanje tijesnih veza s Bosnom bilo, da se slikovito izrazimo, kamen za vratom kako u gospodarskom, tako i u političkom smislu. Hrvatska će neizbježno biti uvučena u možebitni rat sa susjednom Bosnom. U toj zemlji živi puno Hrvata koji su ostali čvrsto povezani s domovinom. Nedavno je Hrvatska izišla s prijedlogom o uspostavi 'posebnih veza' s muslimansko-hrvatskom Federacijom koja zauzima polovicu područja poslijeratne Bosne. Svrha je ovog prijedloga poduprijeti federaciju i višenacionalnu bosansku vladu. Najveća pogibelj za Hrvatsku jest masovan bijeg bosanskih Hrvata u domovinu. To znači da izjave Zagreba kako želi očuvati hrvatsku nazočnost u Bosni ne odgovaraju stvarnosti. Peter Galbraight drži da svi članovi federacije ne trebaju imati automatsko pravo na hrvatsko državljanstvo. Bosanski su Hrvati i u doba mira spremni, pod bilo kakvom izlikom, preseliti u gospodarski razvijeniju Hrvatsku. Ako im se dadne državljanstvo, zemlju će, ako dođe do rata, zapljusnuti val izbjeglica koji se neće moći nadzirati. Washingtonski političari podupiru zamisao o ostanku posebnog vojnog kontingenta NATO-a i nakon završetka mandata u Bosni koji istječe u lipnju 1998. Međutim, za sada SAD službeno nisu izvjestile o produljenju svoje mirovne zadaće. Zato se Velika Britanija i Francuska spremaju povući svoje postrojbe prema predviđenom planu. Pred Billom Clintonom su teška vremena. U početku je obećao da će američke vojnike vratiti u domovinu još koncem 1996. Naravno, predsjednik će naići na protivljenje Kongresa glede daljnje vojne nazočnosti u bivšoj jugoslavenskoj republici. Ulazak Hrvatske u europske ustroje u mnogome zavisi od toga hoće li se izbjeglicama omogućiti povratak kućama i od slobode tiska. Vrlo je vjerojatno da će republika ući u NATO u sljedećem valu pristupa novih članova. No za to bi trebalo poštivati sve mirovne sporazume, omogućiti hrvatskim Srbima da se vrate u domovinu, a Hrvatska bi morala postati uistinu demokratska višenacionalna država. Što se može, zahtjevi su stvarno visoki. Po svojim gospodarskim, zemljopisnim i vojnim pokazateljima zemlja bi mogla biti punopravnim partnerom u Sjevernoatlantskom savezu. Ipak je najteža povreda ljudskih prava protjerivanje iz zemlje zbog etničkih razloga. Na pragu novog tisućljeća demokratske države ne žele imati ništa zajedničko s takvim republikama. Bez povratka protjeranog puka u domovinu, na ovom području neće biti čvrstog ni trajnog mira", piše Jelena Morozova. 180237 MET nov 97