ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Državni proračun za iduću godinu, planiran u iznosu od 38,8 milijardi kuna, po svojoj je strukturi, veličini i značaju izdataka do sada 'najzdraviji' proračun, potiče gospodarski rast, a uz smanjenje
troškova, države postaje učinkovitija za porezne obveznike. Ocjena je to potpredsjednika Vlade i ministra financija Borislava Škegre koji je danas sa suradnicima na redovitom susretu u Vladi novinarima obrazložio Prijedlog državnog proračuna za 1998. godinu. Proračun odražava i politiku daljnjeg restrukturiranja i privatizacije i iz njega je vidljiv rast standarda u idućoj godini, istaknuo je Škegro. Naglasio je također kako je u proračunu razvidno i preusmjeravanje izdataka i to iz ministarstva obrane i unutarnjih poslova, te troškova za prognanike, na izdatke za znanost, kulturu, poljoprivredu i infrastrukturu.
ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Državni proračun za iduću godinu,
planiran u iznosu od 38,8 milijardi kuna, po svojoj je strukturi,
veličini i značaju izdataka do sada 'najzdraviji' proračun, potiče
gospodarski rast, a uz smanjenje troškova, države postaje
učinkovitija za porezne obveznike. Ocjena je to potpredsjednika
Vlade i ministra financija Borislava Škegre koji je danas sa
suradnicima na redovitom susretu u Vladi novinarima obrazložio
Prijedlog državnog proračuna za 1998. godinu.
Proračun odražava i politiku daljnjeg restrukturiranja i
privatizacije i iz njega je vidljiv rast standarda u idućoj godini,
istaknuo je Škegro. Naglasio je također kako je u proračunu
razvidno i preusmjeravanje izdataka i to iz ministarstva obrane i
unutarnjih poslova, te troškova za prognanike, na izdatke za
znanost, kulturu, poljoprivredu i infrastrukturu. #L#
Ukupni prihodi proračuna predviđaju se na 36,8 milijardi kuna, a
ako se tomu doda netto financiranje u iznosu od dvije milijarde
kuna, ukupni je proračun 38,8 milijardi kuna, što je 8,5 posto više
nego ovogodišnji proračun.
Na računu financiranja kojim se podmiruje proračunski deficit
primici iznose 6,8 milijardi kuna, a izdaci 4,8 milijardi.
Potpredsjednik Škegro obrazložio je da će u idućoj godini dospjeti
otplate kredita i kamata ranije uzetih zajmova, pa će u tom smislu,
kazao je, 1998. biti najopterećenija što se otplata inozemnih
kredita i kamata tiče. Te otplate u idućoj godini iznosit će 1,2
milijarde kuna. Usprkos tome, naglasio je Škegro, proračunski
deficit od 1,6 posto bruto domaćeg proizvoda samo je 50 posto onoga
što predviđa mastriški kriterij.
Govoreći o karakteristikama proračuna za 1998. godinu Škegro je
kazao da mu je glavna značajka poresko rasterećenje, pa se tako
predviđa da udio svih vrsta poreza sa 27,32 posto BDP-a (ove godine)
padne na 25,96 posto u idućoj. Poresko rasterećenje, po njegovim
riječima, iznosti će 1,7 milijardi kuna. Najveći dio poreskog
rasterećenja predviđa se primjenom poreza na dodanu vrijednost.
Naime, sa sadašnjih 13,17 posto prihoda od poreza na promet
proizvoda i usluga, primjenom PDV-a taj će udio pasti na 11,98 posto
u idućoj godini.
Značajka proračuna je i porast tekuće proračunske štednje, odnosno
porast viška tekućih prihoda nad tekućim rashodima za 2,9 milijardi
kuna, što će se usmjeriti u kapitalna ulaganja. Ukupni se kapitalni
izdaci planiraju na 5,3 milijade kuna, što je porast od 17,2 posto u
odnosu na ovu godinu. Ističući da je to jedna od najvažnijih
značajki proračunske 1998. godine, i dok se tako bude radilo,
ocijenio je Škegro, nema bojazni da bi proračun bio generator
gospodarske nestabilnosti.
Govoreći o prihodima od privatizacije, potpredsjednik Škegro naveo
je da se ti prihodi u 1998. godinu planiraju u iznosu 1,6 milijardi
kuna, što bi se dobilo prodajom dionica u vlasništvu države. Te
dionice, kazao je Škegro, prodavat će se samo kada bude trebalo i
pod uvjetom da se može postići dobra cijena.
Dijelom prihoda od privatizacije javnih poduzeća financirat će se i
mirovinska reforma, za što je u proračunu za iduću godinu predviđen
iznos od dvije milijarde kuna.
Fond plaća u idućoj godini planira se pak u iznosu 12,4 milijardi
kuna, što je porast za 13,83 posto u odnosu na ovu godinu.
Opredjeljenje je Vlade, kazao je Škegro, da se u idućoj godini snize
troškovi rada i na taj način poveća zaposlenost, a posebice će se
voditi računa o sprječavanju sive ekonomije.
Opredijelili smo se za stabilan razvoj, a posebnu poziciju zauzima
socijalna sfera, kazao je zamjenik ministra financija Mijo Jukić,
naglašavajući da sav višak proračunskog prihoda ide u kapitalne
izdatke. Napominjući da bi višak prihoda kojeg ostvare javna
poduzeća ostao tim poduzećima, Jukić je najavio zakon o fiskalnoj
odgovornosti, po kojem bi se uz ostalo kontroliralo tko se i na koji
način zadužuje.
Prijedlog proračuna rađen je na načelima fiskalne politike za
trogodišnje razdoblje. U idućoj godini, po Škegrinim riječima,
očekuje se rast bruto domaćeg proizvoda nešto iznad sedam posto
realno, odnosno 10 posto nominalno, uz inflaciju od oko tri posto.
(Hina) sšh ds
171508 MET nov 97