NJEMAČKA - FAZ - CLINTONOV 'FAST TRACK' - 13. XI.

Ž4=NJEMAČKA Ž1=FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG Ž2=13. XI. 1997. Ž3=Ružna slika slobodne trgovine "Može se okretati i prevrtati do mile volje, ali rezultat se ne mijenja: propast 'fast track' - punomoći jedan je od najvećih političkih neuspjeha kojeg je predsjednik Bill Clinton tijekom svojeg petogodišnjeg vladanja morao podnijeti. Doduše, neposredne štete za američku trgovačku politiku ili za svjetski trgovački sutav nema; taj poraz ipak slabi predsjednika daleko više nego spektakularni ali uvelike zaboravljen fijasko zdravstvene reforme na početku njegovog predsjedništva. Činjenica da su mu njegovi stranački kolege - kako Clinton sam naglašava - okrenuli leđa pri toj najvažnijoj temi njegove političke agende, Clintona već sada, tri godine prije kraja njegove vladavine, čini zastarjelim modelom. Vanjskopolitički je šteta jednako velika. Sam je Clinton 'fast track' mandat za bilateralne i multilateralne trgovačke sporazume stilizirao kao simbol vodeće uloge Sjedinjenih Država u globalnom gospodarstvu. Ponovno je upozorio da bi se poraz mogao protumačiti kao povlačenje Amerike iz vodeće odgovornosti; osim toga američka bi vlada izgubila sposobnost aktivnog stvaranja pravila za novo globalno gospodarstvo. Čak i ako Clinton sada tvrdi da je udarac samo prolazne naravi, sljedeće će godine poduzeti novi, bolje pripremljeni pokušaj; njegova je vjerodostojnost pretprpjela štetu. Utoliko više što je inozemstvo dobro upoznato s unutarnjepolitičkim stanjem Sjedinjenih Država i zna procijeniti kako se teško oblikuje zakonodavni rad u 1998. u kojoj predstoje kongresni izbori. Bez 'fast track' postupka američkom su predsjedniku trgovinsko-politički svezane ruke. Nijedna zemlja i nijedna skupina zemalja neće se upustiti u ugovorne veze sa Sjedinjenim Državama sve dok nije sigurno da kongres sve rezultate prihvaća neizmijenjene i u cijelosti. Ambiciozni planovi da se od Aljaske do Ognjene zemlje stvori slobodna trgovačka zona, moraju sada doći na led jednako kao i planirana slobodna trgovačka zona azijsko-pacifičke regije. Čak se i nada da će na predstojećem susretu azijsko-pacifičkog foruma u Vancouveru zazvoniti prvi krug sniženja carina, zasad mora pokopati. Nesigurnima su postali i planovi da se 1999. u okviru Svjetske trgovačke organizacije (WTO) započne liberalizacija agrarne trgovine i pravila nabave u javnom sektoru. I bavljenje WTO-a novim temama poput politike utakmice ili ulaganja, pričekat će bolja vremena. Da bi se spriječile dogoročnije štete u liberalnom trgovačkom sustavu, Clintonova će vlada vrlo brzo morati analizirati razloge propasti i ukloniti ih. Dobar dio krivnje snosi sam Clinton. Previše je otezao s predočenjem 'fast track' mandata, ambivalentnim trgovačko-političkim izjavama naštetio vlastitoj stvari i svojim protivnicima dao puno vremena da razviju svoju borbenu strategiju. Te Clintonove pogrješke ipak nisu dostatno pojašnjenje za to što je kongres po prvi put u više od šezdeset godina odbio jednu važnu inicijativu za liberalizaciju trgovine. U Americi liberalni koncept trgovine više nije nepobitan. Veliki dijelovi američke srednje klase ne vjeruju u prednosti liberalne trgovine i globalizacije. Poslije puno godina industrijske rekonstrukcije i bolnih kura mršavljenja koje su u ime djelotvornosti i ponovnog pridobivanja međunarodne konkurentnosti milijune Amerikanaca stajale radnih mjesta, slobodna trgovina i globalizacija postale su čak neprijateljska predodžba. Taj dojam poput nevolje ostaje i kad američko gospodarstvo već neko vrijeme punom parom mjesec za mjesecom stvara mnogo dobro plaćenih radnih mjesta. Veliki dio američkog stanovništva jednostavno ne vjeruje da globalizacija uvećava blagostanje i da oni kao potrošači mogu profitirati od otvorenih tržišta i slobodne trgovine zahvaljujući velikoj, jeftinoj ponudi roba. Što više, globalizaciju i slobodnu trgovinu izjednačavaju s gubicima radnih mjesta, stagnirajućim plaćama i sve većom razlikom između siromašnih i bogatih. Vrlo su točno registrirali kako poduzeća stalno sele svoju proizvodnju u inozemstvo i ostavljaju nezaposlene; ali ne shvaćaju da dugogodišnji gospodarski zamah u njihovoj zemlji stalno dobiva nove impulse od liberalizacije trgovine širom svijeta. Tu se osvećuje što je Clintonova vlada 1994. s pogrješnim argumentima prodala Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA) i pobudila neispunjiva očekivanja velikog broja dodatnih radnih mjesta. Onaj tko stalno od kuće do kuće ide sa sloganom 'više posla' i nikada ne pojašnjava da liberalna trgovina stvara bolje plaćena radna mjesta ali ne i bezuvjetno veći broj radnih mjesta, ne smije se čuditi ako sindikati i druge interesne skupine sigurno razočaranje koriste za svoje svrhe. No tu se također osvećuje što se američka industrija često oslobađala radne snage na surov način i što često nedostaje najmanja mjera socijalne fleksibilnosti. Tako se u mnogim glavama mogao učvrstiti dojam da slobodna trgovina i globalizacija 'globalnim poduzećima bez domovine' daju slobodne ruke za izrabljivanje posloprimaca, nepoštivanje njihovih prava i bezobziran postupak prema prirodi. Clinton će morati puno razjašnjavati. Bilo bi kobno kad bi baš iz Amerike potekao novi val protekcionizma" - zaključuje Carola Kaps. 170217 MET nov 97