STRASBOURG, 14. studenoga (Hina) - Službeni dio Konferencije o reintegraciji Podunavlja u hrvatski pravni sustav završen je u petak zajedničkim zaključkom da je uključivanje područja pod nadzorom UNTAES-a u jedinstveni ustavno-pravni
sustav Hrvatske velik uspjeh te da taj proces mora biti potpuno dovršen do kraja UNTAES-ova mandata.
STRASBOURG, 14. studenoga (Hina) - Službeni dio Konferencije o
reintegraciji Podunavlja u hrvatski pravni sustav završen je u
petak zajedničkim zaključkom da je uključivanje područja pod
nadzorom UNTAES-a u jedinstveni ustavno-pravni sustav Hrvatske
velik uspjeh te da taj proces mora biti potpuno dovršen do kraja
UNTAES-ova mandata. #L#
Pomoćnik ministra pravosuđa Ivan Lovrić kazao je zaključno da će
cijelokupna rasprava na Konferenciji biti "značajan doprinos
uključivanju Hrvatske u europsko zakonodavstvo".
Kako je naglašeno prije zatvaranja Konferencije, reintegracija
hrvatskog Podunavlja ključna je stvar za hrvatsku demokraciju, a
Hrvatska je već poduzela značajne korake u izgradnji pravosudnog
sustava na najvišim europskim načelima zaštite ljudskih prava i
vladavine prava.
Ispunjenju tih visokih ciljeva zacijelo će pridonijeti činjenica
da je hrvatski Sabor prihvatio europsku Povelju o ljudskim pravima
i europsku Povelju o sprječavanju mučenja i neljudskog postupanja
te nadležnost Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. O
primjeni tih dokumenata sudionike Konferencije izvijestili su
istaknuti dužnosnici Vijeća Europe i europski pravni stručnjaci.
Inače, u radu Konferencije sudjelovali su, osim čelnika hrvatskog
pravosuđa i predstavnika međunarodnih organizacija, Vijeća Europe
i UNTAES-a, i suci i državni odvjetnici s područja Osječke i
Vukovarske županije.
Konferencija je bila podijeljena na nekoliko glavnih tema:
organizaciju pravne zaštite pojedinaca, jamstva zaštite prava
pojedinaca te međunarodnu zaštitu tih prava.
Sudjelujući u raspravi o manjinskim i vlasničkim pravima, hrvatski
veleposlanik pri Vijeću Europe Vladimir Matek pozvao je
međunarodnu zajednicu da materijalno pomogne u rješavanju
vlasničkih problema u Hrvatskoj, jer, kako je rekao, bez obnove
kuća i povratka prognanih i izbjeglih u njihove domove i najbolje
sudske odluke neće biti moguće potpuno provesti u djelo.
Kao primjer ozbiljnosti pristupa kojim Hrvatska pokušava riješiti
ta pitanja istaknuo je odluku Ustavnog suda o ukidanju
protuustavnih dijelova Zakona o preuzimanju i privremenom
raspolaganju napuštenom imovinom na oslobođenim područjima te
pokretanje postupka ocjene ustavnosti zakonskih odredbi kojim se
regulira iseljenje prognanika iz njihovih privremenih domova.
Posebna pozornost u raspravi dana je zaštiti ljudskih prava putem
ustavno-sudske zaštite i mogućnosti podizanja ustavne tužbe protiv
svake sudske odluke. U tom pogledu, sa zanimanjem i ohrabrenjem
primljeno je izlaganje hrvatskoga ustavnog suca Jurice Malčića o
dosadašnjim iskustvima Hrvatskoga ustavnog suda u izravnoj zaštiti
ljudskih prava hrvatskih građana i primjeni najviših ustavnih
načela u ustavno-sudskim postupcima.
(Hina) rd dr
141954 MET nov 97