SAVJETOVANJE " AKTUALNE TEME USTAVNOG SUDSTVA

ZAGREB, 14. studenoga (Hina) - Savjetovanje "Aktualne teme ustavnog sudstva", koje se održava u Zagrebu u organizaciji Zaklade Hanns Seidel i Hrvatskog instituta za ljudska prava Novi Vinodolski, okupilo je danas predstavnike ustavnih sudova Njemačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske. Obvezujuće odluke ustavnog suda, preopterećenost ustavnog suda i mogućnosti njegova rasterećenja u svijetlu postupaka u slučaju kršenja temeljnih prava, neke su od tema o kojima se raspravljalo na tom skupu. #L# Govoreći o obvezujućim odlukama Ustavnog suda, dopredsjednik Ustavnog suda RH dr. Velimir Belajec, kazao je kako se u generalizirajućem i pojednostavljenom vidu sumnja u obvezatnost odluka Ustavnog suda uopće ne postavlja. Naime, po tom vidu sve su odluke svih sudova i drugih državnih tijela, donesene na temelju zakona, u granicama njihove nadležnosti, obvezujuće, pa tako i odluke Ustavnog suda RH. Međutim, napomenuo je Belajec, zbog nedorečenosti i manjkavosti odredaba Ustava RH i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, može se postaviti pitanje u kojoj su mjeri i u kojem opsegu odluke Ustavnog suda obvezujuće za državna tijela, a posebno sudove, uključujući i najviši među njima - Vrhovni sud RH. Navodeći kako pitanje vezanosti sudova za pravna stajališta Ustavnog suda više nije akademsko pitanje, već predmet sasvim konkretnog prijepora Ustavnog i Vrhovnog suda, dr. Belajec je podsjetio da je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda (listopad 1995.) jednoglasno prihvaćeno stajalište da "sud nije vezan pravnim stajalištem Ustavnog suda RH izraženim u ukidnoj odluci u povodu rješavanja o ustavnoj tužbi". Ako je tako, istaknuo je, onda sud u ponovljenom postupku može, u skladu sa svojim pravnim shvaćanjem, ponovno presuditi na isti način kao u ranijoj ukinutoj odluci. No ni Ustavni sud nije vezan pravnim shvaćanjem suda, pa bi u povodu ponovne ustavne tužbe mogao ponovno ukinuti odluku suda. I tako u nedogled, a sve na štetu stranaka koje traže pravnu zaštitu. Razmatrajući još neka pitanja, dr. Belajec je iznio mišljenje - suprotno stajalištu Vrhovnog suda da su državna tijela vezana pravnim shvaćanjima Ustavnog suda izraženim u kasatornim (ukidnim) odlukama donesenim u povodu odlučivanja o ustavnoj tužbi. Predsjednik Ustavnog suda Republike Slovenije dr. Lovro Šturm istaknuo je kako dosadašnja, kratka i nepotpuna praksa ne daje odgovor što učiniti u slučaju velikog i stalno rastućeg broja ustavnih tužbi. Naveo je kako je od 1992., kad je bila uložena prva ustavna tužba, do konca 1996. Ustavni sud Republike Slovenije zaprimio ukupno 752 ustavne tužbe, od čega 350 u prošloj, a 205 u 1995. godini. Do konca 1996., Sud je riješio ukupno 399 ustavnih tužbi od kojih je veliku većinu odbio, odnosno nije ih prihvatio u razmatranje. Od 31 ustavne tužbe prihvaćene u razmatarnje, u 22 slučaja prihvaćeni su navodi tužbe, a u devet su odbijeni. To znači, kazao je, da je Sud prihvatio u razmatranje 7,76 posto svih riješenih ustavnih tužbi, a povoljno riješio 5,5 posto. Sudac Ustavnog suda RH dr. Nikola Filipović naveo je kako je od 1990. do konca lipnja ove godine primljeno ukupno 4.463 predmeta za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom te zaštite ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina. Najveći dio predmeta - 2.740 odnosi se na zaštitu ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina. Kod ustavnih tužbi, do konca lipnja ove godine okončano je 1508 predmeta, a kod ocjene zakona 344 predmeta. Na današnjem savjetovanju, predsjednici Saveznog Ustavnog suda SR Njemačke dr. Jutti Limbach uručena je Povelja počasnog člana Hrvatskog instituta za ljudska prava Novi Vinodolski. (Hina) bm ds 141357 MET nov 97