ZAGREBA DO 2001. GODINE

ZAGREB, 14. studenoga (Hina) - Na Dan grada Zagreba, 16. studenoga 1997., Zagreb će izbrojiti 903 godine od kada je davne 1094. utemeljena Zagrebačka biskupija, današnji Kaptol. Rast i razvoj Zagreba u proteklih devet stoljeća "čitamo" u njegovim sačuvanim spomenicima, njegovom graditeljstvu, dokumentima i statutima. Kako će Zagreb napredovati u razdoblju koje je neposredno pred nama - na prijelazu u novo tisućljeće, odgovara zagrebačko Gradsko poglavarstvo u "Programu razvoja Zagreba od 1997. do 2001. godine". #L# U tom razdoblju glavni ciljevi su osiguravanje uravnoteženog razvitka grada, povećanje kvalitete života građana i funkcioniranje Zagreba kao glavnog grada Hrvatske. Zagreb je, u proteklih pet godina, "dobio" oko 200.000 novih stanovnika i 50.000 'novih' vozila, no, jedna od temeljnih odrednica razvitka Zagreba, po programu Poglavarstva, nije nekontrolirano i nepotrebno daljnje širenje grada već upotpunjavanje postojećih naselja i obogaćivanje sadržajima koji oplemenjuju i daju Zagrebu izgled i duh srednjeeuropske metropole. Tu je urbana obnova i revitalizacija središnjih gradskih trgova (Kvatrenikov i Britanski trg, Trg Francuske Republike, Trešnjevački trg, Preradovićev trg, Trg domovinske zahvalnosti), a slijedi ih desetak ulica i parkova u središtu grada - Krešimirov, park Ribnjak i Opatovina, Lenuncijeva "zelena potkova", Tkalčićeva, Stara Vlaška. Po programu Poglavarstva, sljedećih se godina sadašnji prirez od 18 posto, koji je smanjen s prvotnih 27 posto, više ne bi trebao smanjivati niti povećavati. Budući da sredstva iz gradskog proračuna ne omogućuju potrebnu dinamiku rješavanja svih komunalnih problema nastojat će se pronaći dodatni izvori financiranja tako da se već sada razmatra mogućnost preuzimanja novih kredita, a postoji i interes za direktnim ulaganjem stranih tvrtki. Naime, imperativ je da do 2001. svi stanovnici dobiju priključke za vodu za što je potrebno izgraditi još 280.000 metara vodovodne mreže i 220.850 metara kanalizacije. Nije zanemarena ni plinofikacija, a posebna je pažnja posvećena zbrinjavanju gradskog otpada saniranjem smetlišta Jakuševac i Trebež te osiguranju kvalitetnijeg obavljanja komunalne djelatnosti kako bi Zagreb opravdao epitet "bijelog grada". Po zagrebačkim ulicama dnevno prometuje oko 235.000 vozila te je stoga planirana daljnja rekonstrukcija ulica, gradnja i proširenje tramvajskih pruga i javnih garaža. Dvjesto tisuća novih žitelja grada znatno je uvećalo ionako stalno prisutnu razliku potrebnih i sagrađenih stanova, a prva briga grada i dalje će biti stambeno zbrinjavanje invalida domovinskog rata i socijalna stambena gradnja. O gospodarskom značaju Zagreba govore podaci da je na zagrebačkom području registrirano 40 posto ukupno aktivnih tvrtki u Hrvatskoj (koje zapošljavaju isti postotak ukupno zaposlenih) i ostvaruju do 50 posto ukupnog prihoda Hrvatske te podatak da Zagreb sudjeluje s 40 posto u ukupnom izvozu i sa 60 posto u ukupnom hrvatskom uvozu. Strategija zagrebačkog gospodarskog razvitka i dalje će se temeljiti na razvoju malih i srednjih poduzeća, a već danas u Zagrebu posluje više od 25.000 poduzeća - trgovačkih društava, što je pet puta više nego prije pet godina te više od 20.000 obrtnika s prosječno 1,5 zaposlenika. Velika je odgovornost grada i prema odgoju i obrazovanju budući da u zagrebačkim školama uči i radi 170.000 učenika i 13.500 nastavnika te prema znanosti - 80 posto studenta u Hrvatskoj studira na zagrebačkom sveučilištu i kulturi kojoj je uvođenje spomeničke rente i uređenje i obnova muzejskih zbirki i spomeničke građe glavni prioritet. Briga o sportskoj i tehničkoj kulturu te zdravstvo i zdravstvena zaštita koja će biti poboljšana dovršenjem sveučilišne bolnice i otvaranjem novih ordinacija u prigradskim naseljima zaokružuju sliku razvoja Zagreba do 2001. Jedna od najvažnijih zadaća koja Zagrebu predstoji zasigurno je ustrojstvo mjesne samouprave koje je započelo ovog tjedna odlukom Skupštine o podjeli Zagreba na 17 gradskih četvrti i njihove mjesne odbore. (Hina) bdj ds 141045 MET nov 97