2 SLOBODNA-RAZGOVOR S MATEŠOM-GUGO 14-11

Ž1=SLOBODNA DALMACIJA Ž2=14. XI. 1997. Ž3=Dogodine ćemo osigurati više novca prosvjeti, znanosti i kulturi Ante Gugo razgovarao je s hrvatskim premijerom mr. Zlatkom Matešom točno na polovici njegova mandata. U nadnaslovu intervjua list piše kako predsjednik hrvatske Vlade govori o PDV-u, cijenama stanova, promjenama u Vladi, svojoj ostavci, odbijenom kreditu MMF-a i Prijedlogu proračuna za 1998. godinu. Izdvajamo neka od pitanja i odgovor hrvatskoga premijera mr. Mateše. - "Ovih dana ste zaokupljeni državnim proračunom za 1998. godinu. Je li taj posao uvod u ovakav optimizam? Što će se u proračunu za sljedeću godinu promijeniti u odnosu na tekuću godinu? Koje će stavke biti potkresane, a koji resori će dobiti više nego do sada? = Temeljni cilj u proračunskoj 1998. godini bit će rasterećenje gospodarstva. Mi računamo da će to rasterećenje iznositi najmanje jedan posto domaćeg bruto proizvoda, a možda i više. Naš drugi cilj je unutrašnja proračunska preraspodjela u kojoj će prioritet napokon dobiti neki državni resori koji su do sada zaostajali. Najbrže će rasti prosvjeta, znanost i kultura, a drugi koji su do sada u proračunu bili jako zastupljeni, zbog prioriteta u prošlosti, sada će dobiti manje. To su temeljne odrednice s kojima smo ušli u izradu proračuna za 1998. godinu. (...) - Nije li pomalo nelogično da povećavate udio kulture u proračunu, a na drugoj strani Hrvatska će biti jedina država koja ima nesmanjenu poreznu stopu na knjige? Na jednoj strani dajete, a na drugoj to isto uzimate. = Nije baš tako. Mi vrlo ozbiljno držimo da je samo uvođenje PDV-a u funkciji pravog vrednovanja kvalitete, u svakom smislu, pa tako i knjige. Mi ćemo sada razraditi, zajedno s drugim čimbenicima u kulturi, način na koji ćemo subvencionirati knjige, ali zaista kvalitetne knjige, a ne puko komercijalno izdavaštvo koje nema obrazovnu ili kulturnu vrijednost. Tako bi porezno opterećenje bilo neutralizirano, ali ne za pornografiju ili slične druge tiskovine. - Kako će se uvođenje poreza na dodanu vrijednost odraziti na kupoprodaju nekretnina? = Stanovi moraju pojeftiniti. Nitko ne govori o tome da smo mi ukinuli sve one visoke naknade za komunalije individualne potrošnje i komunalije zajedničke potrošnje, popularno nazivane KIP i KZP. Gradnja kvadrata u startu mora biti jefitnija. Novi stanovi bi morali pojeftiniti, a nama je to pitanje vrlo važno. - Jeste li proračun za sljedeću godinu planirali na temelju ovogodišnjeg priljeva sredstava ili imate neke projekcije koje govore o povećanom pritjecanju poreznih uplata? = Imamo projekcije koje kazuju da će PDV biti nešto izdašniji nego postojeći porez. PDV je u funkciji smanjenja sive ekonomije, te stoga računamo i na povećan opseg prikupljanja sredstava i s te strane. (...) - Nedavno je Hrvatska odbila jednu tranšu već odobrenog kredita od MMF-a. Zašto? Je li u svemu bilo i malo diplomatskog inata zbog odobrenja, pa zamrzavanja zajma? Zar sve to nije izgledalo... = Znam, znam što me želite pitati. Nije tu bilo nimalo inata. Za nas je bilo relevantno da MMF, odnosno njegovo upravno tijelo donese svoj sud o Hrvatskoj. Oni su to učinili tek kad su rekli da Hrvatska može povući sljedeću tranšu već odobrenog kredita koji se, usput rečeno, može koristiti samo za povećanje pričuva centralne banke. Kad Hrvatska ne bi imala to mišljenje boarda MMF-a, onda bi se među komercijalnim investitorima i unutar svjetske financijske zajednice počelo otvarati pitanje ispunjava li Hrvatska elemente svoje makroekonomske politike. Tek kad je stigla ta, po njihovu mišljenju objektivna vanjska ocjena, mi smo mogli reagirati nepovlačenjem odobrene tranše. Kad vidite tko su sve korisnici toga programa, onda shvatite, bez uvrede za ikoga, da Hrvatska ne spada u taj krug država. Mi smo taj program prerasli i iskoristili smo pravi trenutak da promijenimo oblik programa. Nakon toga je dr. Škreb bio u Washingtonu i dogovorio detalje novog programa koji ćemo koristiti. (...) - Kakav je Vaš stav o ulasku stranog kapitala u naše banke? Konkretno, jeste li za to da Europska banka za obnovu i razvitak otkupi značajan paket dionica u Slavonskoj banci? = Moj stav je isti za sve banke. Tamo gdje je država većinski vlasnik, kao primjerice u Splitskoj, privrednoj i Riječkoj banci, bit će napravljen poseban materijal o privatizaciji. Tim materijalom će biti obuhvaćena i Slavonska banka u kojoj država čak i nije većinski vlasnik, jer tamo posjedujemo oko 25 posto dionica. Taj materijal je gotovo i on će biti prezentiran Vijeću za strateške odluke. Temeljna premisa toga materijala je da će se proces privatizacije banaka odvijati u skladu s hrvatskim nacionalnim interesima i potrebama otvaranja financijskog tržišta. Tamo gdje je država većinski vlasnik, banke bi se privatizirale postupno, i to tako da bi se do kraja stoljeća privatiziralo maksimalno do 25 posto banke. To se odnosi i na Slavonsku banku. Kad Vijeće za strateške odluke donese takvu preporuku, a ovo se sada tiče Slavonske banke, Agencija za sanaciju banaka će ići u prodaju tih dionica. Mislim da bi njih bilo najbolje ponuditi preko organiziranog tržišta, recimo na Zagrebačkoj ili nekoj drugoj burzi. Tko će se javiti kao kupac, danas je teško reći. Dugoročno gledano, država nema vlasničkih interesa u Slavonskoj banci. (...) - Opet su počele crne prognoze o padu proizvodnje, o neophodnosti programiranja inflacije, o neizbježnoj devalvaciji kune, a tome se pridružuje nevesela brojka od 280.000 nezaposlenih. Bojite li se takvih prognoza? = Od početka svoga mandat se suočavam s takvim prognozama. Već je, prema takvim kritičarima, morao doći val stečajeva, pa do njega nije došlo, pa je usprkos drukčijim prognozama postao evidentan rast proizvodnje, raste domaći bruto proizvod i što sad reći?! Najbolji demanti će biti razvoj događaja. Ne kažem da mi nemamo problema. Spomenuli ste nezaposlene, a imamo i naslijeđenih problema. najveći naš problem je mala mobilnost radne snage. Mi sada idemo u neke pilot projekte, ali unaprijed znamo da ćemo naići na nezainteresiranost kod onih koji su na zavodima za zapošljavanje. Ljudi se teško odlučuju za odlazak u druga mjesta. Još uvijek imamo problema s odlaskom ljudi nja oslobođena područja, iako im tamo nudimo stanove i druge pogodnosti. Od rujna 1991. godine stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je porasla sa sedam na 14 posto. dakle, ona se nije značajno promijenila. Ankete koje smo radili pokazuju da je stvarna nezaposlenost oko deset posto, ali siva ekonomija radi svoje. Na žalost, mi smo velike teškoće naslijedili baš od onih koji su danas najveći kritičari. Hrvatska danas otplaćuje preko 3,5 milijardi dolara vanjskog duga koji nije napravila ova vlada, ali i ni jedna vlada u suverenoj Hrvatskoj. To je više od 70 posto ukupnoga hrvatskog zaduženja u inozemstvu. Lako je biti kritičar, posebno kad nemaš odgovornosti za neko područje". (...) 140303 MET nov 97