RFI - 13. STUDENOGA, SUTRA SASTANAK FRANKOFONSKIH ZEMALJA U HANOJU

Ž1=FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI Ž2=13. XI. 1997. U Dossieru Damir Vučić predstavlja 7. summit frankofonskih zemalja koji sutra počinje u Hanoju. "Sutra se u Hanoju, u Vijetnamu, otvara 7. summit Frankofonije, udruženja zemalja kojima su zajednički francuski jezik i francuska civilizacija, udruženje u središtu kojega je Francuska. Svrha postojanja frankofonije jest očuvanje upotrebe francuskog jezika izvan granica Francuske, pa ako je moguće i proširenje upotrebe. Sukladno tome tijekom summita nastojat će se proširiti mrežu obrazovnih ustanova, istaknuti privrženost ideji da francuski mora ostati sredstvo komunikacije u međunarodnim organizacijama i osnovati zonu frankofonske i gospodarske suradnje. Kako kaže član francuske vlade Charles Juslin, zadužen za frankofoniju, 'Frankofoniju ne bi trebalo doživljavati kao vođenje rata zagovarača francuskog jezika protiv sveprisutnog engleskog nego kao alternativu sadašnjoj hegemoniji Shakespearovog jezika u svim mogućim oblastima: kulturnoj, ekonomskoj i lingvističkoj'. Ambicija Frankofonije to je više opravdana što u vrijeme mundializacije ili globalizacije, a u strahu da ta pojava ne dovede do uniformizacije svijeta, da je strah opravdan govori sveopća prisutnost CNN-a, Coca-cole i McDonaldsa, sve više zajednica i pojedinaca osjeća potrebu za traženjem korijena kako ne bi došli u situaciju da izgube svoj identitet. Međutim te ambicije Frankofonije nisu popraćene odgovarajućim sredstvima, drugim riječima smatra se Francuskoj da Pariz, jer on je os oko koje se u frankofonskom svijetu sve okreće, dakle Pariz ne ulaže dovoljno novaca za promicanje francuskog jezika iako bi mu se kroz Frankofoniju to moglo višestruko vratiti. Razmotrimo kako. Domaćin ovogodišnjeg summita Frankofonije je Vijetnam. Za tu komunističku zemlju to je prilika da se istakne ne diplomatskom planu, da se vrati na međunarodnu pozornicu nakon dugogodišnjeg izbivanja i to uz relativno niske troškove organizacije budući je Francuska glavni pokrovitelj. Drugim riječima, Francuska je pružila priliku Vijetmanu da bude domaćin važnog skupa, pošto je riječ o sastanku najviših predstavnika pedeset zemlja i zajednica, što će nevojbeno povećati njegov ugled u svijetu. Zauzvrat, vijetnamska vlada prihvatila je ponude francuskih tvrtki za nemali broj poslova većih razmjera. Kako ističe glasilo francuskog poslovnog svijeta 'Ecos' 4,5 milijarde francuskih franaka, koliko iznosi vrijednost ugovora sklopljenih između vijetnamske vlade i francuskih tvrtki za vrijeme službenog posjeta predsjednika Jacquesa Chiraca toj zemlji, posjeta koji ih je spojio sa sjedenjem na summitu Frankofonije, itekako opravdaju novac što ga je Pariz potrošio za organizaciju summita. Prema jednom diplomatu, čije mišljenje prenosi dnevnik 'Le Figaro', u današnje vrijeme inozemna akcija na kulturnom planu zavrijeđuje kudikamo veću pozornost od one što joj poklanja francuska vlada iz jednostavnog razloga što bi se kroz kulturne inicijative povećao utjecaj francuskog jezika, koji više nije kao nekoć samo neophodno pomagalo u diplomaciji nego glavni element razvoja globalne strategije koji za Francusku može biti od vitalnog značaja. Nekadašnje diplomatsko-vojne veze zamijenjene su ekonomsko-kulturnim koje obuhvaćaju cijeli niz segmenata, od obrazovanja preko stvaranja specifične potrošačke navike i mentaliteta općenito do investicija. Da bi se takav kontekst stvorio potrebno je ulagati u obrazovne ustanove u inozemstvu. Izvan Francuske postoje 414 francuskih gimnazija i 1056 škola za učenje francuskog poznatih pod nazivom Alliance Francaise. Oni su važan čimbenik u očuvanju nazočnosti francuskog jezika, ali u današnje vrijeme nisu dovoljni i za širenje frankofonskog svijeta koji ne samo da osigurava Francuskoj status kulturne velesile nego je, naglasili smo malo prije, i jamstvo francuske dominacije na gospodarskom planu. Zemlje Frankofonije međutim ne treba doživljavati kao buduće ekonomsko udruženje poput Europske unije, ali da zemlje članice inzistiraju na tome da među sobom tijesno gopodarski surađuju, nema sumnje. Do toga je posebno stalo afričkim zemljama. Frankofonske zemlje zajedno, to je 500 milijuna ljudi i 13,4 posto ukupne svjetske trgovinske razmjene. Sudionici summita Frankofonije, što za koji sat počinje u Hanoju, imaju ambiciju da izborom glavnog tajnika koji će biti lice i glas Frankofonije, kako je rekao francuski predsjednik, dadu svome udruženju i političku dimenziju. Dakle stjecanje političke dimenzije je pored ekonomske i druge cilj sudionika summita Frankofonije. To udruženje zemalja kojima je naglašeni interes za francuski jezik zajednički element jedno je od najvećih na svijetu, međutim u oblasti politike njegov je značaj izuzetno mali. Jedan američki diplomat, ne bez cinizma, ističe da izvan zemalja članica Frankofonije rijetko tko da i zna za njeno postojanje. Također, udruženje kao takvo nije nikad odigralo neku važniju ulogu u riješvanju političkih kriza, što također riječito govori o njegovoj političkoj nezrelosti. Izborom glavnog tajnika Frankofonije do čega će doći tijekom summita u Hanoju udruženje hoće nadići taj veliki politički hendikep. Najverojatnije tu će dužnost obnašati nekadašnji čelni čovjek Ujedinjnih naroda Boutrus Boutros Gali. Francuski predsjednik Jacques Chirac rekao je da će zahvaljujući njemu svijet znati da Frankofonija postoji i da se na nju mora računati. Tijekom summita usvojit će se nekoliko dokumenata kojima bi udruženje trebalio dobiti željene političke obrise. U završnoj deklaraciji šefovi država i vlada članica frankofonije obvezat će se da će aktivno raditi na spriječavanju oružanih sukoba, a zadaća glavnog tajnika, između ostalog, sastojat će se u tome da radi na učvršćivanju pravne države i demokratskih procesa. Prema glasnogovorniku francuskog predsjednika time bi Frankofonija trebala dobiti političku dimenziju. Kako se može zaključiti ambicije sudionika summita u Hanoju nisu nimalo simbolične. Od onih što se odnose na promicanje francuskog jezika na Internetu preko ekonomskog povezivanja do političke težine. Međutim, pitanje financiranja nije u potpunosti jasno. To nas potiče na konstataciju s početka priloga da ambiciozni plan nije popraćen odgovarajućim financijskim sredstvima. Naime, da tako kažemo, preporod frankofonskog pokreta trebao bi se izvršiti bez osjetnog povećanja budžeta. Glavni pokrovitelji Frankofonije, Francuska, Kanada i Belgija, prisiljeni su voditi vrlo restriktivnu budžetsku politiku. Pariz je već dao do znanja da je sa sadašnjih 620 milijuna franaka, koliko godišnje isplaćuju za frankofoniju, maksimalno opterećen. Stoga, može se reći da će trebati poprilično mašte i volje da se od Frankofonije napravi dinamično i utjecajno udruženje." Ž5=(RFI) 140303 MET nov 97