LONDON, 13. studenoga (Hina/Reuter) - Samo Finska i Luksemburg u ovom trenutku mogu reći da su njihova gospodarstva spremna za uvođenje jedinstvene europske valute, koja bi se trebala pojaviti u optjecaju 1. siječnja 1999., pokazali
su rezultati ispitivanja agencije Reuters objavljeni u četvrtak.
LONDON, 13. studenoga (Hina/Reuter) - Samo Finska i Luksemburg u
ovom trenutku mogu reći da su njihova gospodarstva spremna za
uvođenje jedinstvene europske valute, koja bi se trebala pojaviti u
optjecaju 1. siječnja 1999., pokazali su rezultati ispitivanja
agencije Reuters objavljeni u četvrtak.#L#
Čelnici zemalja Europske unije okupit će se u Bruxellesu u travnju
ili svibnju iduće godine kako bi donijeli odluku o tome koje će se
zemlje prve uključiti u Europsku gospodarsku i monetarnu uniju
(EMU).
Odluka će ovisiti o tome jesu li zemlje kandidati ove godine
ispunile preduvjete u područjima kamata i deviznog tečaja,
inflacije, javnog duga i proračunskog manjka, koji su postavljeni
sporazumom iz Maastrichta.
No budući da kriterije zasad ispunjavaju samo dvije zemlje, konačni
će izbor vjerojatno biti više rezultat političkog kompromisa nego
stvarne gospodarske vrijednosti, pokazalo je istraživanje u kojem
je sudjelovao 31 ekonomist.
"Proces EMU je već zadobio takvu političku važnost da brojke doista
ne znače mnogo. Ne bude li u ispunjavanju kriterija baš velikih
odstupanja, EMU će gotovo sigurno krenuti na vrijeme", rekao je u
Londonu Jeremy Hawkins, glavni gospodarski stručnjak za Europu u
Bank of America.
U razdoblju od 5. do 10. studenoga Reuters je ekonomiste širom
Europe zamolio za procjenu o tome kako države članice EU napreduju u
ispunjavanju maastrichtskih kriterija i otkrio da većina, i to
najvećih zemalja, neće uspjeti zadovoljiti preduvjet o javnom dugu
koji ne smije prelaziti 60 posto bruto-nacionalnog proizvoda.
Na tom kriteriju padaju, neke uz velika, druge uz bitno manja
odstupanja, i Austrija i Belgija i Njemačka i Irska i Nizozemska,
ali i Italija, Španjolska i Portugal, koje se svesrdno nadaju
ulasku u EMU.
Prema predviđanjima, belgijski javni dug bit će čak za četvrtinu
veći od BNP-a (125 posto), no gotovo je sigurno da će kriteriji biti
smanjeni kako bi se toj zemlji omogućio ulazak u društvo zemalja s
jedinstvenom valutom.
"Belgija se može pohvaliti značajnim smanjenjem javnog duga u
odnosu na BNP u proteklih pet godina. Kriterij od 60 posto neće moći
u potpunosti ispuniti, ali ide u pravom smjeru", rekao je Hawkins.
Nizozemska (75 posto), Austrija (70), Irska (68,3), Španjolska
(68,1) i Portugal (65) imaju najmanja odstupanja od zadanog
kriterija.
Izgledi Italije da se pridruži "klubu" porasli su posljednjih
mjeseci, unatoč ozbiljnim sumnjama da će ta zemlja uspjeti ispuniti
- i zadržati - glavne kriterije.
Javni dug u Italiji, prema predviđanjima, iznosit će 123 posto BNP-
a, dok će proračunski manjak (3,1 posto) "za dlaku" premašiti
zadani cilj od 3 posto.
"Italija će ove godine vjerojatno ispuniti kriterij proračunskog
manjka na sličan način kao i Njemačka, iako postoje velike dvojbe
glede njihova proračuna 1998.", tvrdi Hawkins.
S javnim dugom od 61,8 posto BNP-a, Njemačka za malo ne zadovoljava
taj kriterij, a, poput Francuske, neće uspjeti ni proračunski
manjak sniziti ispod tri posto.
"Tim dvjema zemljama ti će propusti biti tolerirani, jer buduća
europska valuta treba čvrsto uporište, a dugoročno gledano samo su
njihova gospodarstva dovoljno velika i stabilna da ga pruže", rekao
je ekonomski stručnjak nizozemskog ABN AMRO-a Brian Venables.
"Kad bismo u projekt eura krenuli bez Francuske ili Njemačke, euro
bi izgubio na kvaliteti u odnosu na marku/franak i to bi potpuno
uništilo njegovu bit. Njihova je nazočnost jednostavno zadana",
dodao je.
Velika Britanija, Danska i Švedska, koje neće ući u EMU, imat će
otprilike jednake rezultate kao i buduće članice, dok jedino Grčka
ne ispunjava nijedan kriterij.
(Hina) dam sb
131422 MET nov 97