ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - I oni koji nikada nisu čitali "Proces", "Dvorac", "Ameriku", "Preobrazbu", znaju tko je Franz Kafka (1883.-1924.). Međutim, tek malobrojni znaju da je "klasik Moderne", koji je izvršio nepobitni utjecaj
na europsku i svjetsku književnost i filozofiju, pa i stil života, bio i vrstan stručnjak za zaštitu na radu, piše Vlado Štefan u prilogu objavljenom u časopisu "Iproza".
ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - I oni koji nikada nisu čitali
"Proces", "Dvorac", "Ameriku", "Preobrazbu", znaju tko je Franz
Kafka (1883.-1924.). Međutim, tek malobrojni znaju da je "klasik
Moderne", koji je izvršio nepobitni utjecaj na europsku i svjetsku
književnost i filozofiju, pa i stil života, bio i vrstan stručnjak
za zaštitu na radu, piše Vlado Štefan u prilogu objavljenom u
časopisu "Iproza". #L#
Franz Kafka je nakon nakon studija prava u Pragu 1907. stupio u
službu u osiguravajuće društvo "Assicurazioni Generali", no kako
mu desetsatno radno vrijeme nije omogućavalo književni rad,
prelazi 1908. u Zavod za osiguranje radnika od nesreća za
Kraljevinu Češku. U to vrijeme praški ured za osiguranje bio je
najveći i najvažniji u Austro-Ugarskoj - djelovao je na
najrazvijenijem području crno-žute Monarhije. Godine 1911.
osiguranjem je bilo obuhvaćeno 288.000 pogona s oko 2,5 milijuna
osiguranika. Samo te godine Zavodu je prijavljeno 7.000 teških
ozljeda i 235 smrtnih slučajeva na radu! Svakodnevni susreti s
opisima različitih "radnih ozljeda" ostavili su dubok dojam na
mladog Kafku, pa će tako jedan od "slučajeva" opisati u ranom djelu
- "Amerika". Sačuvani službeni izvori govore o njemu kao o uzornom
službeniku. Štoviše, uz književna djela piše Kafka pod pseudonimom
i pod svojim imenom stručne "zaštitarske" članke u novinama i
godišnjacima Zavoda. Sudjelovao je i na kongresu zaštite na radu
1913. u Beču. Zapažen je njegov članak posve tehničkog sadržaja i
ilustriran crtežima, o zaštiti pri radu na ravnalicama za drvo,
objavljen prvi put 1910, a onda više puta u različitim stručnim
časopisima. Kafka je piso i o glodalicama za drvo, te piše da su,
primjerice, 1908. godine, kad je započela akcija zaštite na
strojevima za obradu drveta, zabilježene 122 ozlijede, a godine
1911, samo 96 - 26 posto manje. I 1912. i 1913. izlaze njegovi
prilozi o zaštiti u kamenolomima i šljunčarama, u poljoprivredi.
Zapazio je i javno upozorio da radnici često ozljeđuju oči, jer
zaštitne naočale drže u džepu. Posljednje članke o zaštiti na radu
napisao je 1916. u vrijeme I. svjetskog rata.
Iz tzv. "zaštitarskog pogledišta" zanimljivo je za nas danas u
poratnoj Hrvatskoj da je Kafka uočio probleme s kojima se na radnom
mjestu suočavaju ratni invalidi, te piše o potrebi prilagodbe
strojeva njihovoj preostaloj radnoj sposobnosti. U rujnu 1917.
obolio je od tuberkuloze, umro je 1924. u sanatoriju Kierling
pokraj Beča.
(Hina) ld ld
121303 MET nov 97