ISTRAŽIVANJE O KONZUMIRANJU CIGARETA, ALKOHOLA I DROGA

ZAGREB, 11. studenoga (Hina) - Znatan dio europske djece u dobi između 15 i 16 godina, uz razlike u pojedinim zemljama, imao je u dosadašnjem životu neka iskustva u konzumiranju cigareta, alkohola i psihoaktivnih droga, govore podaci Europskog istraživanja o navikama pušenja, pijenja alkohola i zlouporabe droga u školske djece koje je provedeno 1995. godine u 26 europskih zemalja, a čiji su rezultati objavljeni prošloga tjedna. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno i više od pet tisuća hrvatskih učenika i, sudeći prema njihovim odgovorima, Hrvatska se nalazi na sredini europske ljestvice. Rezultati pokazuju da anketirana djeca u Hrvatskoj u dobi između 15 i 16 godina konzumiraju nešto više cigareta od prosjeka njihovih vršnjaka u zemljama obuhvaćenim istraživanjema, dok smo, kada je riječ o alkoholu i drogama, ispod europskog prosjeka. #L# U europskim zemljama gdje je pušenje svakodnevna navika u mnogih učenika, s pušenjem se počinje već u ranoj dobi od 13 godina (ili ranije). Istraživanje je pokazalo da su gotovo svi ispitani učenici na Farskim otocima cigaretu zapalili barem jednom u životu, a tri četvrtine ih je to učinilo u Finskoj, Češkoj, Estoniji i Švedskoj. Kad je riječ o Hrvatskoj, među više od pet tisuća djece koja su sudjelovala u istraživanju, 23 posto je popušilo 40 i više cigareta u životu, a njih 32 posto pušilo je u zadnjih 30 dana. Gotovo svi ispitani učenici u Češkoj, Danskoj i Slovačkoj imali su neko iskustvo s alkoholom, dok je zemlja s najmanjom prisutnošću alkohola Turska. U Danskoj, Velikoj Britaniji i Finskoj 80 posto anketiranih bilo je pijano barem jednom u životu, a 41 posto dječaka (Velika Britanija, Finska) do 54 posto (Danska) ih se napilo 10 ili više puta. Istraživanje je pokazalo da je prilikom uzimanja alkohola u značajnoj mjeri pristuno pijenje do prave intoksinacije (trovanja). Nekim učenicima to se dogodi jednom ili dvaput, dok je za druge to uvriježeno ponašanje, pa se pokazalo da se opijala jedna petina učenika u Velikoj Britaniji, Danskoj, Finskoj, Irskoj i Švedskoj. Rezultati istraživanja u Hrvatskoj pokazali su da su gotovo svi anketirani učenici između 15 i 16 godina probali alkohol i to, što je posebno zanimljivo, u vlastitom domu, a 18 posto njih se napilo prije 13. godine. Najviše se pije vino, dok su pivo i žestoka pića manje popularna. Kada je riječ o zlouporabi droga, najčešće droge među populacijom od 15 i 16 godina su marihuana i hašiš, a u eksperimentiranje s drogama više se upuštaju dječaci. Zanimljivo je da je istraživanje pokazalo da je u tijeku 30 dana marihuanu pušilo 29 posto ispitane djece u Velikoj Britaniji, 25 posto u Irskoj, 13 posto u Italiji, te po sedam posto u Češkoj, Danskoj, Sloveniji i Ukrajini. Najveći postotak učenika koji je eksperimentirao s amfetaminima zabilježen je u Velikoj Britaniji (oko 14 posto), gdje je, uz Irsku, najviše zastupljeno i uzimanje LSD-a (17 posto). Eksperimentiranje s ecstasyem također je najveće u Irskoj (11 posto) i Velikoj Britaniji (9 posto). Što se tiče uzimanja trankvilizatora i sedativa najveći postotak uzimanja zabilježen je u Poljskoj (25 posto) te Litvi (20 posto), dok je uporaba inhalanata, prema rezultatima istraživanja, najveća u Velikoj Britnaiji (21 posto) i na Malti (17 posto). Hrvatska je, za razliku od drugih europskih zemalja, po uzimanju psihoaktivnih droga u toj dobi, relativno nisko na ljestvici. Valja naglasiti da je u nas u toj dobi, posebice kod djevojaka, 'popularno' uzimanje sedativa (10 posto) te uporaba inhalanata, pa je prema podacima istraživanja, "snifalo" 14 posto ispitanih učenika. (Hina) mt ds 111331 MET nov 97