AUSTRIJA - DIE PRESSE - NATO U BOSNI - 8. XI.

Ž4=AUSTRIJA Ž1=DIE PRESSE Ž2=8. XI. 1997. Ž3=Europska linija dobiva u Bosni na težini "Da će NATO a s njim i američke postrojbe ostati u Bosni i poslije lipnja 1998. u ovom ili onom broju i obliku, u Sarajevu se već odavno potajno priča. Jedino se ne zna smije li se to i glasno reći. Barem na početku, Amerikanci su se nadali da će fiksiranim datumom povlačenja ubrzati provedbu Daytonskog mirovnog procesa. No dogodilo se suprotno: svi potpisnici sporazuma prijetnju su razumjeli kao zahtjev da najprije računaju na vrijeme kako bi Amerikance ipak zadržali u zemlji ili poslije njihovog povlačenja ponovno započeli neprekinutu svađu. Tek ako konac nazočnosti bude otvoren, argumentirali su naprotiv Europljani, bosanski će se vlastodršci pomiriti sa zamislima Daytona. Preranom najavom Amerikanaca da će ostati i poslije lipnja 1998, probila se europska strategija. Općenito s vremenom europski element u 'bosanskom mirovnom procesu' dobiva na težini. Prošlog je tjedna 'visoki predstavnik' Carlos Westendorp svojim poticajem za postavljanje međunarodnog protektorata u Bosni pustio zanimljiv probni balon. Mirovne skupine traže takav protektorat još od 1992. Poslije Daytonskog sporazuma se organi međunarodne zajednice uistinu sve više ponašaju kao suvereni protektori: OESS po vlastitom nahođenju provodi izbore i pri tomu prihvaća svoju ulogu organizatora koju mu je Daytonski sporazum dao zapravo samo za prve izbore. Gremiji bosanske države ne funkcioniraju samostalno; ako donose važne odluke, onda samo uz inozemni pritisak i protiv svoje volje. Postrojba NATO-a SFOR i međunarodna policija ljetos su se jako miješale u prijepor bosanskih srpskih vođa i pri tome su se jedva osvrtale na ustav. Među europskim diplomatima u Sarajevu vladalo je povremeno veliko neraspoloženje zbog jednostranog djelovanja Amerikanaca, Westendorpovog zamjenika Jacquesa Kleina i američkog posebnog izaslanika Roberta Gelbarda. Njima se predbacuje otvoreno zauzimanje strane bosansko-srpske predsjednice Biljane Plavšić. Svađa je svršila patom; 23. studenog trebaju se održati parlamentarni izbori. Mnogi se boje da su Plavšićka i Amerikanci pretjerali i da će čvrstorukaši s Pala ponovno doći na površinu. No ustroj protektorata imao bi težih posljedica za susjedne zemlje, osobito za Hrvatsku, nego za samu Bosnu. Za sada funkcionira pritisak na radikalne Hrvate u Mostaru i cijeloj Hercegovini preko Zagreba. Hrvatski ministar obrane Gojko Šušak koji boluje od raka, morao je odmah poslije operacije u krevet dobiti telefonsku slušalicu kako bi osobno uzeo pod nadzor vlastodršce u Mostaru. Šušak i predsjednik Franjo Tuđman mogu imati utjecaja na hercegovačke Hrvate samo stoga što ustraju na cilju proširenja Hrvatske i diobe Bosne. Cjelokupna hrvatska oporba pa čak i važni krugovi u vladajućoj stranci žele naprotiv u svojoj zemlji zaključiti nacionalno pitanje i posvetiti se obnovi i demokratizaciji. Proces neće napredovati tako dugo dok ekstremne nacionaliste trebaju kao jamce Daytonskoga sporazuma u Bosni. Na sličan se način i Slobodan Milošević u Beogradu oslanja na međunarodni kredit zbog činjenice da u slučaju potrebe može djelovati na vlastodršce s Pala" - zaključuje Norbert Mappes-Niediek. 100242 MET nov 97