SVEČANA SJEDNICA HRVATSKE VLADE (2.) GOVOR PREDSJEDNIKA TUĐMANA

GOVOR PREDSJEDNIKA TUĐMANA ZAGREB, 7. studenoga (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman čestitao je članovima Vlade drugu obljetnicu rada pod predsjedanjem premijera mr. Zlatka Mateše, kojemu je zahvalio na sadržajnom izvješću o radu Vlade, posebno na onom dijelu u kojem se premijer osvrnuo na izvršavanje zadaća koje im je, kao državni poglavar, dao točno prije godinu dana. Današnja sjednica, napomenuo je dr.Tuđman, prigoda je i za osvrt na neka od najaktualnijih pitanja kojima se hrvatska državna, izvršna, zakonodavna i sudbena vlast, susreće na kraju ove godine. Kao osnovne značajke dosadašnjeg rada naglasio je stabilnu društveno-političku situaciju, uspostavljenu gospodarsku stabilnost i učvršćenje međunarodnog položaja Hrvatske. Predsjednik Tuđman osvrnuo se na neka najvažnija pitanja, kako bi se što realnije utvrdilo što je učinjeno i što ubuduće činiti kako bi se Hrvatska i nadalje što uspješnije izgrađivala kao suverena, samostalna i demokratska država. Posebno je pritom obrazložio prijedlog ustavnih promjena, osvrnuo se na odrednice gospodarske politike, izgradnju demokratske, pravne i socijalne države, mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, te međunarodni položaj Hrvatske. Obrazlažući prijedlog izmjene i dopune hrvatskog Ustava predsjednik Tuđman podsjetio je da je u svom govoru pred hrvatskim državnim Saborom još 25. srpnja 1990. rekao da hrvatski Ustav mora slijediti pozitivnu hrvatsku državnopravnu tradiciju, da mora označavati povratak europskoj, a dijelom i sjevernoameričkoj ustavnoj tradiciji, da bude po mjeri običnog čovjeka-građanina, te u cjelini izraz oživotvorenja povijesnih težnji hrvatskog naroda. Ustav koji je tada donijet, istaknuo je, bio je pravni i politički temelj kasnijih povijesnih odluka, referenduma o suverenosti, Ustavne odluke o samostalnosti hrvatske države, te Ustavne odluke o raskidu svih državnopravnih veza sa SFRJ. Naglašavajući kako u ovom trenutku nije potrebno mijenjati nijedno od načela i instituta Ustava, predsjednik Tuđman je kazao kako ipak ima razloga za stanovite promjene. S tim u svezi podsjetio je da je u trenutku proglašenja Ustava, hrvatska država formalnopravno bila u sastavu bivše SFRJ, te da su u to vrijeme u Ustav morale biti unesene neke odredbe koje su ostvarenjem državne suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i njezinim međunarodnim priznanjem prestale važiti i izgubile svaki smisao. Isto tako, naglasio je, treba izmijeniti i termine koji su u formalnopravnom, vrijednosnom, pa i jezičnom smislu ostaci bivšeg sustava, te u čitavom tekstu točnije odrediti sve one pravne pojmove za koje se u dosadašnjoj ustavnoj primjeni pokazalo da pružaju mogućnost različitog tumačenja. Uz navedene ustavne promjene, predsjednik Tuđman povijesno- politički opravdanim smatra da se postojeći članak 135. Ustava dopuni novim stavkom kojim bi se propisala ustavna zabrana pokretanja postupka udruživanja Republike Hrvatske u državne saveze s drugim državama, u kojima bi udruživanje dovelo, ili bi pak moglo dovesti, do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku. Budući je riječ o promjenama koje su, ustavnopravno i politički, nesporne uvjeren sam da će one biti općeprihvaćene u hrvatskoj javnosti, te da će se o njima postići suglasnost, dotično da će biti jednodušno prihvaćene u hrvatskom Saboru, bez obzira na stranačke i ine razlike, kazao je dr. Tuđman. Govoreći o odrednicama gospodarske politike naveo je da je u protekloj godini, od sjednice Vlade kojoj je predsjedavao 7. studenog prošle godine, ostvaren znatan napredak u hrvatskom gospodarstvu. Možemo biti zadovoljni s rastom industrijske proizvodnje (već pune dvije godine), za oko 6 posto, i rastom bruto domaćeg proizvoda oko 7 posto, kao i sa stabilnošću kune i malom stopom inflacije, odnosno porastom maloprodajnih cijena od svega 3,3 posto, kazao je dr. Tuđman. Također, možemo biti zadovoljni neprestanim rastom deviznih pričuva, a poboljšan je i kreditni rejting zemlje. To je, naglasio je, omogućilo plasiranje državnih obveznica u inozemstvu pod relativno povoljnim uvjetima, a također i priljev kapitala za financiranje infrastrukturnih i drugih investicijskih programa. Pozitivnim je ocijenio što je Vlada, unatoč velikim pritiscima i zahtjevima korisnika, uspjela zadržati deficit proračuna do kraja 1997. na razini od 1 do 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko bolje od Maastrichtskih kriterija. Dodao je kako je znatno nepovoljnija situacija u izvan- proračunskim fondovima, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Vrlo ohrabrujućim ocijenio je dinamičan rast domaće devizne i kunske štednje, navodeći podatak da su krajem rujna ove u odnosu na kraj prošle godine devizni štedni ulozi građana porasli za oko 40 posto a kunski čak za 60 posto što je očita potvrda porasta povjerenja štediša u domaći bankovni sustav i ukupnu gospodarsku politiku zemlje. Ocijenio je da je Vlada u složenim problemima restrukturiranja i sanacije poduzeća i banaka postigla neosporne rezultate, dodajući da taj proces treba ubrzati, i odlučnije ali promišljeno dovršavati. Podsjećajući da je osim nekih, pretežito velikih, državnih tvrtki, izvan privatizacije ostao cijeli sektor javnih poduzeća, dr. Tuđman je ocijenio da učinkovito upravljanje tim poduzećima postaje sve ozbiljniji gospodarski problem. Istaknuo je da se s gospodarskim oživljavanjem podizao i društveni standard naših građana o čemu govori činjenica da je prosječna neto plaća u Hrvatskoj, u kolovozu ove u odnosu na kolovoz prošle godine, bila veća za oko 15 posto nominalno, odnosno oko 11 posto realno. Pritom je napomenuo da se u okviru rasta plaća moraju naći rješenja za bitno poboljšanje plaća zaposlenih u državnoj upravi i nekim društvenim djelatnostima, osobito u znanosti, kulturi i prosvjeti, zdravstvu i sudstvu. Također je naveo da su u proteklom razdoblju rasle i mirovine, tako da su nakon usklađivanja i povećanja, prosječne mirovine nominalno porasle za oko 20 posto u odnosu na 1996., odnosno za oko 16 posto od kraja listopada prošle do kraja listopada ove godine. No, taj rast još je uvijek nešto ispod onog planiranog za 1997. godinu, pa valja razmotriti kako ga poboljšati, makar i zaduženjem mirovinskog fonda uz jamstvo države, kazao je dr. Tuđman. Pritom je napomenuo da javnosti, posebno umirovljeničkoj, treba, međutim, objasniti da je Mirovinski fond za ovaj mjesec imao ukupno povećanje isplata mirovina čak za 30 posto zbog povećanja broja umirovljenika s oslobođenih, odnosno reintegriranih područja. Uz ostvarene pozitivne rezultate u gospodarstvu, u proteklom jednogodišnjem razdoblju, bilo je i nekih nepovoljnih kretanja, , kazao je dr. Tuđman. Ukazujući na visok deficit trgovačke bilance i tekućeg računa bilance plaćanja, te unutarnju nelikvidnost i registriranu nezaposlenost, predsjednik je kazao kako s tim ne možemo biti zadovoljni. Iako obnova može biti opravdanje za to, predsjednik je ipak tendenciju ubrzanog rasta deficita trgovačke bilance i deficita na tekućem računu plaćanja ocijenio veoma upozoravajućom. Temeljni uzrok ubrzavanja spomenutog deficita nedvojbeno je ekspanzija domaće potražnje (i potrošnje), koja se mora suzbijati mjerama restriktivne monetarne i fiskalne politike, kazao je dodajući da je uzrok tomu i u nedovoljnoj konkurentnosti našeg izvoza. Istaknuo je kako odlučnije treba rješavati pitanja unutarnje nelikvidnosti što je posljedica nedovoljne pravne zaštite vjerovnika, ali i još uvijek velikog broja nesaniranih poduzeća. Visoka registrirana nezaposlenost normalna je popratna pojava restrukturiranja (tranzicije) gospodarstva, odnosno visoke prikrivene nezaposlenosti, koju smo naslijedili iz bivšeg sustava, ali Vlada mora pronalaziti putove smanjenja, napomenuo je dr. Tuđman. Govoreći o zadaćama Vlade na području gospodarstva predsjednik Tuđman je naveo održavanje barem postignute razine rasta gospodarske aktivnosti, uz očuvanje stabilnosti tečaja i cijena; ubrzavanje procesa restrukturiranja i sanacije banaka i poduzeća, uključujući i njihovu što bržu privatizaciju. U tom okviru treba neodložno pristupiti selektivnoj i djelomičnoj privatizaciji javnih poduzeća (20 - 30 posto glavnice), te poboljšati upravljanje onim koja ostaju u državnom vlasništvu. Potrebnim smatra zaustaviti rast trgovačkog deficita odgovarajućim reguliranjem domaće potražnje i poticanjem konkurentnosti izvoza, te osigurati učinkovito uvođenje poreza na dodanu vrijednost, ići na smanjenje poreznog opterećenja privrede već u idućoj godini, od 1 posto do 1,5 posto, mjereno udjelom javnih prihoda u BDP-u. Naglasio je i zadaću poticanja malog i srednjeg poduzetništva te potrebu poduzimanja koraka za sklapanje ugovora s Europskom unijom, te uključivanje u CEFTA-u i u Svjetsku trgovačku organizaciju (WTO). Posebno će se poticati svestrana gospodarsku suradnju s Federacijom BiH, kazao je dr. Tuđman. U prioritene zadatke spada i dovršenje reforme mirovinskog osiguranja, osiguranje povećanje plaća zaposlenima u državnoj upravi, sudstvu, obrazovanju, znanosti, kulturi i umjetnosti, izrada i realizacija cjelovitog i granskog programa zapošljavanja, što mora biti zadaća svih vladinih resora. U turizmu, koji je jedna od najvažnijih gospodarskih grana, treba odlučnije ići na privatizaciju, te na podizanje kvalitete turističke ponude. Vlada nadalje mora osigurati više sustavnosti u razvijanju školstva i znanosti visoke kakvoće, a u društveno humanističkom području potrebno je odlučno otkloniti razorne učinke prijašnje nehrvatske politike. Hrvatska svoju gospodarsku i obrambenu snagu mora temeljiti na ovladavanju novim tehnologijama, na najvišoj razini, a Vlada mora osigurati veću usklađenost u radu između Ministarstva znanosti - Sveučilišta - Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu. Potrebno je da Vlada pripremi prijedlog jedne cjelovite i dugoročne strategije razvitka Hrvatske, u skladu s nacionalno-državnim interesima, naglasio je dr. Tuđman govoreći o zadacima Vlade. (Hina) sšh ds 071729 MET nov 97