GS: ZAGREBAČKA BANKA REAGIRA NA NAPISE U DNEVNOM TISKU

ZAGREB, 7. studenoga (Hina) - Prema napisima u dnevnom tisku, na sjednici Odbora za državni proračun i financije Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske 4. studenoga 1997. o izvješću Narodne banke Hrvatske o stanju u bankarskom sustavu, Zagrebačka banka naznačena je kao banka koja dominira domaćim tržištem kreirajući politiku visokih kamatnih stopa, koju potom slijede i ostale, manje banke. Zagrebačka banka želi skrenuti pozornost javnosti na podatke o kamatnim stopama u hrvatskim bankama, koje su u suprotnosti s izrečenim. #L# Usporedna lista aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u hrvatskim bankama objavljuje se redovito, jednom mjesečno, u "Vjesniku" i "Privrednom vjesniku", na temelju podataka iz samih banaka i prihvaćena je kao relevantni izvor informacija. Podatke za tu listu u prosjeku daje 50 banaka, a za posljednju listu, objavljenu 13. listopada 1997., podatke je dalo 55 banaka i 3 štedionice. Zamjetno je da banke neujednačeno pristupaju razradi podataka, što otežava usporedbu i cjelovito sagledavanje politike kamatnih stopa. Primjerice, od 54 banke koje su dale podatke o kamatnim stopama na kredite pravnim osobama tek je 13 banaka u većoj ili manjoj mjeri raščlanilo vrste i uvjete kredita unutar osnovne podjele na kratkoročne i dugoročne. No i pri takvoj obradi podataka, razvidno je da Zagrebačka banka ne kreira politiku visokih kamatnih stopa, a još ju manje nameće, slijedom svoje tržišne pozicije, ostalim bankama, stoji u prioćenju. Primjerice, u kratkoročnom kreditiranju Zagrebačka banka na kredite u kunama i kredite odobrene uz valutnu klauzulu (DEM) obračunava između 12 i 14 posto kamata, a na kratkoročne devizne kredite (DEM) od 10 do 12 posto te je samo za 10 od spomenute 54 banke kamatu opće moguće usporediti s kamatama Zagrebačke banke, i kreću se od 10 do 15 posto. U kratkoročnom kreditiranju pravnih osoba u hrvatskim bankama prevladavaju vrlo visoke kamatne stope - u 31 od spomenutih banaka, kamate na kratkoročne kredite dosežu 20 i više posto godišnje, krećući se uglavnom oko 25 posto pa do 37 posto u jednoj banci, odnosno do 4,50 posto mjesečno u jednoj štedionici. U dugoročnom kreditiranju kamatne su stope Zagrebačke banke također u donjem dijelu ljestvice - usporedive su s kamatom u 20 od navedene 54 banke, dok su svim ostalim bankama kamate osjetno više. Dok se, primjerice, u Zagrebačkoj banci na dugoročne kredite u kunama određuje do 13 posto, u 10 banaka s usporedne liste, kamate na dugoročne kredite dosežu 20 i više posto godišnje, a tek suu 20 banaka uspoerdive s kamatom na dugoročne kredite Zagrebačke banke. Iz detaljnih podataka o kamatama u hrvatskim bankama, objavljenih 13. listopada 1997. u "Privrednom vjesniku", razvidno je da Zagrebačka banka ne vodi i ne nameće politiku visokih kamatnih stopa, već da je takva politika koncentrirana u brojnim, manjim bankama. Koliko nam je poznato, Zagrebačka banka odobrava najviše stambenih kredita građanima, uz najniže kamatne stope, što svakako ne nalikuje na monopolsko ponašanje. S druge strane, prema važećim propisima o obveznoj rezervi na kunske depozite (31,85 posto) i držanju u inozemstvu kod stranih banaka gotovo polovice svih deviznih depozita s rokom do godinu dana, Zagrebačka banka - kao i druge hrvatske banke, u NBH i inozemstvu mora držati oko 49 posto primljenih kratkoročnih depozita ili 42 posto ukupnih depozita komitenata. Sve dok se to pretjerano administrativno ograničenje ne normalizira, bankarske marže, ugrađene u kamatne stope na kredite, teško se mogu bitnije smanjiti, koliko god to bilo poželjno. Slično djeluje i slaba zaštita vjerovnika od strane državnih organa, unatoč dobrim zakonodavnim temeljima. Stoga nije isključeno da će u narednom razdoblju zbog restriktivnije monetarne politike i poskupljenja refinanciranja u inozemstvu, doći do prekida trenda pada kamatnih stopa zabilježenog u posljednje dvije godine ili čak do njihova rasta. (Hina) pp sbo 071441 MET nov 97