5. XI. EL MUNDO, J. F. ELORRIAGA O KRETI

Ž4=ŠPANJOLSKA Ž1=EL MUNDO Ž2A=5. XI. 1997. Ž3=Grčka zahtijeva da se Balkan prestane nazivati "bačvom baruta" "Grčki premijer Costas Simitis zatražio je jučer, na završetku sastanka na vrhu šefova država i vlada osam država jugoistočne Europe, da se Balkan prestane nazivati 'europskom bačvom baruta'. Sastanak na vrhu počeo je u ponedjeljak i završio je beznačajnim dokumentom s popisom dobrih namjera dok se istodobno pojačava napetost između dviju država koje su na njemu sudjelovale, Grčke i Turske. Na tom su sastanku sudjelovali predsjednici Slobodan Milošević iz Jugoslavije i Kiro Gligorov iz nekadašnje jugoslavenske republike Makedonije i premijeri Victor Ciorbea iz Rumunjske, Ivan Kostov iz Bugarske, Fatos Nano iz Albanije, Mesut Yilmaz iz Turske i zamjenik bosanskog ministra vanjskih poslova Mihovil Malbašić. Domaćin sastanka Simitis u svojem je završnom govoru na zatvaranju konferencije govorio o dobrom ozračju koje je na njoj vladalo, a njegov turski kolega, osim o grčkom ministru vanjskih poslova Pangalosu, pohvalno je govorio i o grčkim političarima. Yilmaz je pohvalio i poziv NATO-ova glavnog tajnika Javiera Solane da se u Egejskom moru, osobito oko Cipra, donese niz vojnih mjera koje će pojačati povjerenje između Turaka i Grka. Osim tih mjera 'za jačanje povjerenja', Grčka bi morala povući naoružanje s otoka u blizini turske obale. Grci ustraju na svojem pravu na zračni prostor i priobalne vode do udaljenosti od 10 milja od svojih najistočnijih otoka, kako je to utvrđeno međunarodnim ugovorima, iako u NATO-u drže da Grčka ima pravo na najviše šest milja. A grčke optužbe da Turska krši njezin zračni prostor česte su upravo zbog tog temeljnog neslaganja. U završnom dokumentu sudionici skupa naglašavaju nužnost održavanja mira u regiji i izjavili su da su spremni potaknuti jačanje suradnje i sigurnosti na Balkanskom poluotoku, na kojemu su se zadnjih godina vodili ratovi poput onoga za nezavisnost u Hrvatskoj i Bosni, pobune u Albaniji, a osim problema turskog zauzimanja sjevernog dijela Cipra iz 1974. godine, tu postoje i stalne napetosti između Turske i Grčke u Egejskom moru. Promicat ćemo stvaranje pravne države, zaštitu ljudskih prava i nacionalnih manjina, razvijat ćemo međuetnički dijalog, braniti osobne slobode i tržišno gospodarstvo', zaključeno je u završnom dokumentu", piše Juan Fernandez Elorriaga. 070248 MET nov 97