6. XI. LE MONDE, DIDIER KUNZ O SASTANKU NA KRETI

Ž4=FRANCUSKA Ž1=LE MONDE Ž2A=6. XI. 1997. Ž3=Osam balkanskih država obećalo ojačati stabilnost u regiji "Šefovi država i vlada sedam balkanskih država (Albanija, Bugarska, Grčka, Makedonija, Rumunjska, Turska i Jugoslavija) i bosanski predstavnik sudjelovali su na sastanku održanom 3. i 4. studenoga u Heraklionu, na otoku Kreti, na 'povijesnom' sastanku na vrhu na kojemu su izrazili zajedničku želju da se pojača stabilnost i sigurnost u toj vrlo osjetljivoj regiji. To je prvi put u povijesti da se sastaju šefovi vlada i država jugoistočne Europe koji su 'izabrani na slobodnim izborima', naglašeno je u zajedničkom službenom izvješću koje su potpisali makedonski predsjednik Kiro Gligorov, njegov jugoslavenski kolega Slobodan Milošević, rumunjski premijer Victor Ciorbea, bugarski premijer Ivan Kostov, albanski premijer Fatos Nano, grčki premijer Kostas Simitis i turski premijer Mesut Yilmaz. Svi su oni bili u pratnji svojih ministara vanjskih poslova, a jedino je Bosna sudjelovala kao promatrač i nju je predstavljao zamjenik ministra vanjskih poslova Mihovil Malbašić. 'Ovaj je susret veliki uspjeh već zato što su svi oni došli i razgovarali. To je prvi takav pokušaj da se zajednički razmotre problemi u regiji', izjavio je Kostas Simitis, koji je sazvao sastanak, prekidajući na taj način nacionalistički i populistički odnos prema tome svojeg prethodnika iz socijalističke stranke Andreasa Papandreua. Tako su, ovom prigodom, mogli razgovarati neki državni dužnosnici koji se nisu susretali godinama, čak i desecima godina. Isto tako, to je prvi put od završetka jugoslavenskog sukoba da Slobodan Milošević sudjeluje na nekoj međunarodnoj konferenciji i prvi put da predsjednik Kiro Gligorov dolazi u Grčku nakon svađe između Atene i Skoplja u vezi s nazivom 'nekadašnja jugoslavenska republika Makedonija'. Ovom su se prigodom prvi put od 1947. godine sastali i albanski i jugoslavenski državnici, u sporu oko srpske pokrajine Kosovo. I konačno, ovo je prvi put u zadnjih deset godina da neki turski premijer dolazi u Grčku. Države te regije, među kojima je jedino Grčka članica Europske unije, a samo Grčka i Turska pripadaju NATO-u, razgovarale su o svojoj budućnosti i odlučile se, kako se naglašava u završnom službenom izvješću, za 'europske i euroatlantske integracije'. 'Mi svoju regiju želimo pretvoriti u prostor suradnje i gospodarskog napretka, i zbog toga ćemo promicati stvaranje dobrosusjedskih odnosa i poštovanje međunarodnog prava', naglasili su na tom sastanku, obvezujući se i na 'poštovanje načela nepovredivosti granica, teritorijalne cjelovitosti država i rješavanja sporova mirnim putem'. Kako bi se sve to i učinilo, odlučili su sastajati se najmanje jednom godišnje na razini ministara vanjskih poslova i dogovorili su održavanje sljedećeg sastanka u rujnu ili listopadu 1998. godine u Turskoj. A rasprava o grčkom prijedlogu da se uspostavi stalno tajništvo odgođena je za sljedeći sastanak ministara vanjskih poslova. Osim toga, osam balkanskih država dogovorilo je poboljšavanje svojih veza u području kulture, borbu protiv kriminala, terorizma i ilegalnog useljavanja. Dogovoreno je i razvijanje suradnje na području gospodarstva, izgradnje prometnica, telekomunikacija i energetskih postrojenja na redovitim sastancima ovlaštenih ministara. Od nedjelje navečer, na margini tog sastanka na vrhu održavali su se i bilateralni sastanci osmorice državnih dužnosnika. Ništa nije riješeno, ali se promijenilo ozračje. Tako su npr. Fatos Nano i Slobodan Milošević najavili početak normalizacije odnosa, iako se nisu bavili teškim problemom Kosova, srpske pokrajine u kojoj je većina stanovnika albanskoga podrijetla, a oni žele nezavisnost. Mensut Yilmaz i Slobodan Milošević najavili su početak odmrzavanja odnosa, a Predsjednik SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) pozvao je svojeg turskog kolegu Suleymana Demirela u Beograd. Kiro Gligorov i Fatos Nano obećali su poboljšati odnose svojih država, ali je makedonski Predsjednik ipak odbio priznati albansko sveučilište u Tetovu, u Makedoniji, jabuku razdora u odnosima dviju država. Gligorov nije uvjerio svoga bugarskog kolegu Ivana Kostova da prizna postojanje makedonskog jezika kao posebnog jezika, različitog od bugarskog. Taj spor sprječava potpisivanje dvadesetak bilateralnih sporazuma tih dviju država. Ni kod grčko-makedonskog spora oko imena 'Makedonija', koji su Gligorov i Simitis dotaknuli, nije bilo nikakvog napretka. I konačno, taj sastanak na vrhu omogućio je Simitisu i Yilmazu da obnove grčko-turski dijalog, zamrznut u zadnjih nekoliko mjeseci zbog niza izgreda i prijetnji. Simitis je razgovor ocijenio kao 'plodan', ali je grčki tisak na njega hladno reagirao, a kritizirala ga je i desničarska oporba i oni koji osjećaju nostalgiju za vremenima Andreasa Papandreua", piše dopisnik lista iz Atene Didier Kuntz. 060150 MET nov 97