GS: NUŽNO PRESTRUKTURIRANJE DOMAĆE DRVNE I PAPIRNE INDUSTRIJE

ZAGREB, 5. studenog (Hina) - Trajnom ozdravljenju domaće industrijske prerade drva i papira može pridonijeti samo temeljito prestrukturiranje, a ako ne budu zaustavljene dosadašnje negativne tendencije, toj industrijskoj grani prijeti opasnost od gospodarskog sloma većeg broja tvrtki što će imati dugoročne posljedice, kazao je direktor Gospodarsko interesnog udrruženja drvne i papirne industrije Croatiadrvo Ferdinad Laufer. #L# Po njegovim riječima, domaćoj drvnoj i papirnoj industriji trenutačno nedostaju kvalitetna i jeftina sredstva za tekuće poslovanje, tj. obrtni kapital, sredstva za zamjenu dotrajale opreme i tehnologije te sredstva za novi razvoj. Prema podacima toga udruženja, domaća je drvna i papirna industrija prošle godine zabilježila neto gubitak od 139,82 milijuna kuna. Pritom je gubitak u proizvodnji piljene građe i ploča iznosio 3,29 milijuna kuna, proizvodnji finalnih proizvoda od drva 110,32 milijuna kuna, dok se ostatak odnosi na gubitak u proizvodnji i preradi papira. Ako se taj gubitak na razini cjelokupne industrijske grane uzme kao mjera kapaciteta zaduženja, kazao je Laufer, vidljivo je da domaća drvna industrija nema kreditnu sposobnost i ne može se zaduživati niti otplaćivati kredite pod današnjim uvjetima. Kako je istaknuo, domaćoj industrijskoj preradi drva i papira potrebno je omogućiti kreditna zaduživanja uz realnu cijenu kapitala primjerenu uvjetima niske inflacije. Stoga je to udruženje nedavno prihvatilo prijedlog ministra poljoprivrede i šumarstva Zlatka Dominikovića da tvrtke dostave svoje izvozne programe na temelju kojih će dobiti garanciju hrvatske Vlade za kredite te predložilo da se poveća usmjeravanje kredita koji se plasiraju posredstvom Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBRO) u izvozne programe. U udruženju smatraju da je za oporavak te industrijske grane potrebno ukinuti ili svesti na najnižu moguću mjeru uvozna carinska davanja za sirovine, repromaterijal, opremu te strojeve i alate. Također, da bi izvoz bio u sklopu zacrtanih planova, nužno je osigurati primjenu članka 54. Carinskog zakona, odnosno Rješenja o odobrenju carinskog kontigenta za uvoz sirovina, reprodukcijskih i drugih materijala koji se koriste u proizvodnji roba za izvoz. Po podacima Croatiadrva, u prvih je osam ovogodišnjih mjeseci prerada i proizvodnja proizvoda od drva i pluta porasla 6,6 posto prema istom razdoblju lani. Istodobno, proizvodnja namještaja uvećana je za 36 posto, dok je proizvodnja celuloze, papira i kartona te proizvoda od istovjetnih materijala bila za 13,6 posto veća. U navedenom je razdoblju prerađenog drva i proizvoda od drva izvezeno 24,6 posto više nego lani, a vrijednost izvoza dosegnula je 186,28 milijuna američkih dolara. Izvoz celuloze, papira i proizvoda od papira porastao je 6,5 posto na 54,45 milijuna dolara, dok je namještaja izvezeno 4,2 posto više odnosno u vrijednosti od 113,9 milijuna dolara. Uvoz drva i proizvoda od drva u istom je razdoblju bio na razini od 79,72 milijuna dolara, tj. 19,2 posto veći nego lani. Celuloze, papira i proizvoda od papira uvezeno je u vrijednosti od 172,59 milijuna dolara ili 3,5 posto više, dok je uvoz namještaja porastao 20,8 posto na 122,87 milijuna dolara. Poseban problem s kojim je suočena industrijska prerada drva i papira je privatizacija koja bi trebala rezultirati priljevom dugoročnog kapitala i uvođenjem novih tehnologija u funkciju relativnog smanjenja troškova i unapređenja asortimana ponude. Kako ističu u Croatiadrvu, za poticanje proizvodnje u toj industrijskoj grani nužno je usuglasiti interese države prema šumarstvu i industrijskoj preradi drva. Cilj toga je ostvarivanje što većeg prihoda od prodaje visokovrijednih gotovih proizvoda od drva umjesto manjeg prihoda od izvoza šumskih sortimenata i primarnih drvnih prerađevina. To pretpostavlja, smatraju u udruženju, dugoročnije ugovaranje kupnje sirovina i tržišno prilagođavanje cijena te duže rokove plaćanja. (Hina) mk/tp sbo 051131 MET nov 97