5. XI. LE MONDE, GRČKO-TURSKI ODNOSI

Ž4=FRANCUSKA Ž1=LE MONDE Ž2A=5. XI. 1997. Ž3=Atena i Ankara pokušavaju obnoviti proces normalizacije odnosa Novinar lista Didier Kunz izvješćuje sa sastanka šefova vlada balkanskih država u Ateni. U članku, između ostaloga, stoji: "(...) Nakon sastanka u četiri oka koji je trajao sat i pol, a održan je na margini sastanka na vrhu balkanskih država koji traje u Heraklionu, na otoku Kreti, Costas Simitis je za taj sastanak s turskim premijerom Mesutom Yilmazom izjavio da je bio 'plodan', ali je dodao i da 'nije donio nikakav rezultat koji bi promijenio stanje'. Simitis je prihvatio Yilmazov poziv da posjeti Ankaru, 'a datum će se odrediti diplomatskim putem, pod uvjetom da se tim posjetom bude moglo ostvariti pozitivne rezultate'. Kako kaže Simitis, Yilmaz je predložio 'globalni dijalog' o svim razmiricama 'kako bi se prevladali problemi', a mi 'želimo politiku približavanja korak po korak'. A njegov turski kolega veseli se zbog pokazane 'uzajamne dobre volje'. Obojica su se dogovorili da će nastaviti provođenje 'sporazuma iz Madrida', koji su Simitis i turski predsjednik Suleyman Demirel potpisali tijekom NATO-ova sastanka na vrhu, održanog u srpnju ove godine u Madridu i na kojemu su obje države isključile mogućnost uporabe sile pri rješavanju svojih sporova. Taj neformalni sporazum postignut je pod američkim pritiskom, budući da je SAD vrlo zabrinut nakon izgreda koji se dogodio u siječnju 1996. godine oko spornog otočića Imia-Kardak. Grčka i Turska tada su za dlaku izbjegle oružani sukob, i to samo zahvaljujući osobnom posredovanju Billa Clintona. (...) Ovaj je susret održan nakon prekida kontakata, poslije pregovora održanih na Cipru i nakon nekoliko izgreda i vatrenih izjava s jedne i druge strane koje su 'zamrznule provođenje onoga što je dogovoreno u Madridu'. Turci su pojačali napetost krajem ljeta zbog odluke ciparskih Grka da tamo postave rakete S-300, kupljene početkom godine u Rusiji. Ankara se osjeća ugroženom postavljanjem tih raketa i izjavila je da bi ono predstavljalo 'casus belli', a zapovjednik turskog vrhovnog stožera Ismail Hakki Karadayi govorio je u okviru NATO-a o staranju osovine Atena-Moskva, usmjerene protiv Ankare. Nakon propalih razgovora u UN-u, potkraj rujna, između grčkog ministra vanjskih poslova Theodora Pangalosa i njegova turskoga kolege Ismaila Cema, a pod pokroviteljstvom američke državne tajnice Madeleine Albright, ton se stalno zaoštravao između dviju obala Egejskog mora. Pangalos je Tursku optužio da 'vodi neprihvatljivu politiku koja podsjeća na politiku Hitlerove Njemačke iz vremena između dva rata', a dio vojno-političkog vrha Turske koji dovodi u pitanje granice na Egejskom moru nazvao je 'lopovima i zločincima'. Turski premijer Bulent Ecevit grčko-turski spor oko otoka Imia-Kardak proširio je i 'na pravednu podjelu voda i podmorskih bogatstava u Egejskom moru'. 'Ako se taj prijepor ne riješi na pravedan način, između Turske i Grčke mogle bi nastati nove napetosti', izjavio je tada Ecevit. U listopadu su Atena i Nikozija održale zajedničke vojne vježbe, budući da ih od 1993. godine veže sporazum o zajedničkoj obrani, a tom je prigodom bilo i više izgreda i žalba s obje strane. Ankara je tada Grčku i ciparske Grke optužila da 'se igraju vatrom' i da se kreću 'prema mogućnosti pojačavanja izgreda i izbijanja oružanog sukoba'. A Grčka se žalila na česte povrede svoga zračnog prostora, što je Turska zanijekala, budući da ne priznaje granice koje smatraju valjanima u Ateni. Na kraju tih vojnih vježbi Grčka je prosvjedovala zbog toga što su turski lovci F-16 letjeli blizu zrakoplova grčkoga ministra obrane kad se ovaj vraćao s Cipra. Nekoliko dana kasnije general Karadayi izjavio je da je jedan grčki brod pokušao otjerati tursku podmornicu u Egejskom moru. Theodore Pangalos nastojao je umanjiti važnost tog događaja i odbacio je turske optužbe, podsjećajući Ankaru 'da ne smije napraviti glupost i namjerno izazvati teške izgrede u Egejskom moru'. Dolazeći u nedjelju na Kretu, Yilmaz nije isključivao mogućnost 'slučajnog izbijanja oružanog sukoba' zbog većeg broja vojnih vježba koje se istovremeno održavaju na turskoj i grčkoj strani granice u Egejskom moru. Njegov susret s grčkim premijerom, koji je Washington odmah pozdravio, nakon što je u regiju zadnjih nekoliko tjedana poslao više izaslanika kako bi smirili duhove, sasvim sigurno je barem privremeno otklonio tu mogućnost", piše dopisnik lista iz Atene Didier Kunz. 050201 MET nov 97