3 VEČERNJI KRUŠELJ 3-11

Ž1=VEČERNJI LIST Ž2=3. XI. 1997. Ž3=Jasenovački protektorat Što su Srbi "zapravo željeli postići" 'Prvom međunarodnom konferencijom i izložbom o koncentracijskom logoru Jasenovac', održanom u Brooklynu, objašnjava Željko Krušelj. On navodi kako je dr. Milan Bulajić, "inače glavni beogradski 'genocidolog'", iznio ("tijekom stanke za ručak") "prijedlog 'programa aktivnosti za utvrđivanje istine o Jasenovcu", za koji Krušelj piše da je riječ "o jednom od šokantnijih dokumenata, pogotovu nakon formalne normalizacije međudržavnih odnosa, izravno usmjerenom protiv temeljnih hrvatskih interesa". Najzanimljivijim dijelom Krušelj drži Bulajićev prijedlog za "formiranje 'Međunarodne komisije eksperata', koja bi imala zadatak utvrditi 'objektivnu brojku žrtava jasenovačkog logora", o čemu piše: "Samo po sebi to bi bilo naizgled prihvatljivo jer je upravo Hrvatska ta koja se već desetljećima suočava sa srpskom 'pogibeljomanijom'. Bulajić, međutim, daje i parametre istraživačkog rada, kao i okvirni prijedlog institucija koje bi u komisiji bile zastupljene, koji najbolje govori o njegovim stvarnim namjerama. Tako bi, primjera radi, Hrvatska dala na nesmetanu upotrebu svu svoju arhivsku građu, dok bi ulogu suca imali predstavnici raznih udruga žrtava, mahom osnovanih u Beogradu, zatim novoformirani srbijanski instituti i muzeji koji se bave genocidom, neke prosrpske 'jasenovačke zaklade' iz Chicaga, Stuttgarta i Bruxellesa, te po jedan član iz poznatijih svjetskih institucija, poput jeruzalemskog Yad Vashema, washingtonskog Memorijalnog muzeja holokausta, Wiesenthalova centra i nankinškog Muzeja genocida. Dakako, nijedna hrvatska institucija nije na tom popisu, što njegov predlagač uopće nije imao potrebu posebno obrazlagati. Štoviše, na popisu autora i knjiga koje bi trebale biti osnova za utvrđivanje istine solidna je metraža Bulajićevih, Dedijerovih i Miletićevih knjiga, a jedina su protuteža 'Bespuća' dr. Franje Tuđmana. Ima tu još brojnih 'bisera'", piše dalje Krušelj, izdvajajući prijedog "da se prema dosad iskopanim masovnim grobnicama preračunaju žrtve po metru četvornom, i to na temelju Bulajićeve teze da se sustav jasenovačkih logora protezao na čak '240 četvornih kilometara". Vrhuncem političke ironije Krušelj naziva tezu da "bi nad Jasenovcem trebao biti uspostavljen 'međunarodni protektorat', nakon čega bi cijeli taj kompleks s obje obale Save, na kojem bi bio osnovan i Muzej žrtava genocida (valjda ako Srbi vrate ono što su tijekom okupacije otuđili iz Spomen-područja!), bio uvršten na UNESCO-vu listu 'Svjetske baštine'", a dodaje i prijedlog da se 22. travnja, dan proboja jasenovačkih logoraša, obilježi kao dan sjećanja. Na kraju Krušelj piše: "Na inzistiranje hrvatskih predstavnika, ali i uvjerenja voditelja skupa dr. Bernarda Kleina da je taj papir i za njegove srbofilske kriterije prevelika lakrdija, Bulajićev prijedlog na skupu nije službeno razmatran. Ipak, ljutiti su Srbi nakon 'demokratskog' glasovanja (stotinjak srpskih ruku nasuprot pet hrvatskih!) primireni Kleinovom idejom da se o tome prijedlogu, uz njegovu nazočnost, naknadno razgovara na paritetnoj hrvatsko-jugoslavenskoj osnovi. Bitno je da Hrvatska sada nema nikakvih iluzija o tome što su joj opet pokušali 'spakirati'". 030545 MET nov 97