OPATIJA - SREDIŠTE ZDRAVSTVENOG TURIZMA

OPATIJA, 2. studenoga (Hina-Željko Raukar) - Ovoljetnim posjetom izaslanstva švedske zdravstvene organizacije Opatiji, čija je svrha bila pronaći mogućnosti za nastavak dugogodišnje - ratom prekinute suradnje sa specijalnom bolnicom za liječenje i rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma "Thalassotherapijom", tijekom koje je u toj ustanovi na oporavku i liječenju boravilo više od 14.000 Šveđana, ponovno je potaknuta više od stoljeća živa ideja o Opatiji kao istaknutome međunarodnom središtu zdravstvenog turizma. #L# Zanimanje za obnovu suradnje Opatije sa švedskim zdravstvom iskazalo je tijekom nedavnoga oproštajnog posjeta Rijeci i Primorsko-goranskoj županji bivši veleposlanik te zemlje u Hrvatskoj Sune Danielsson, a zatim i novoimenovani švedski veleposlanik Ingemar Borjesson prigodom svojega nastupnog posjeta. Sredinom studenog 1996. posebna pozornost Opatiji kao ishodištu zdravstvenog turizma dana je međunarodnim simpozijem o temi "Opatija promotor zdravstvenog turizma", koji je pod pokroviteljstvom Ministarstava turizma, znanosti i tehnologije te Ministarstva zdravstva održan kao dio dugoročnoga znanstveno- istraživačkog projekta "Hrvatska - destinacija aktivnog i zdravog odmora". Utemeljiteljem opatijskog turizma smatra se jedan od najbogatijih Riječana Iginio Scarpa, koji je u godine 1844. - izgradnjom ljetnikovca "Angiolina", na pustom rtu u Opatiji, tada selu, i uređenjem raskošnog parka oko ljetnikovca, koji su postali stjecištem obiteljskih znanaca, putopisaca i plemića - začeo ideju komercijalizacije prirodnih ljepota i posebnosti opatijskoga područja. Prvim promicateljem lječilišnih vrijednosti Opatije smatra se utemeljitelj bečke, prve u svijetu, Katedre za laringologiju Leopold Schrotter von Kristelli, koji je utvrdio "ljekovitu koncentraciju morskog aerosola u zraku" i upozorio na ljekovitost opatijske klime, a otkrivač uzročnika difterije Max Joseph Ortel prvi je preporučivao Opatiju kao terapiju protiv srčanih bolesti - kombinacijom dijete i strogo ograničenog kretanja po obilježenim stazama. Opatijske su vrijednosti godinama promicale dvije struje - bečka i domaća, a posebice je značajan bio predstojnik Lječilišnoga povjerenstva Julius Glax - pod čijim je ravnanjem pripremljen Lječilišni red, koji je 1889. preoblikovan u državni zakon, te su rješavana pitanja vodovoda, tramvaja i sva druga pitanja važna za grad. Te je godine Opatija, temeljem Zakonskog proglasa Kraljevskog i Carskog namjesništva, i službeno proglašena lječilištem. Opatijski lječilišni turizam dalje se razvijao dječjim sanatorijem dr. Kalmana Szegoa, vološčanskom bolnicom i sanatorijem dr. Bele Gamana, Sanatorijem južne obale i drugim ustanovama - sve do Prvog svjetskog rata, koji je donio dugogodišnju stagnaciju. Novi razvoj opatijski lječilišni turizam bilježi pedesetih godina ovoga stoljeća, a pokretač toga razvoja bio je dr. Čedomir Plavšić, utemeljitelj Zavoda za talasoterapiju. Pri tomu zavodu, godine 1962., dr. Krunoslav Turkulin osnovao je prvi kardio-pulmološki laboratorij, i od tada, suradnjom sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i američkim ministarstvom zdravstva, Opatija postaje nezaobilaznom postajom svjetske kardiorehabilitacijske ideje i stjecištem niza strukovnih skupova na najvišoj svjetskoj razini. Tijekom desetljeća, u "Thalassotherapiji", uz oko 14.000 bolesnika iz Švedske, liječeno je i više od 10.000 bolesnika iz Austrije i to bi, kako je istaknuto na simpoziju "Opatija - promotor zdravstvenog turizma", uz dobru opremljenost Bolnice i visoku stručnost svih njezinih zaposlenika, trebalo biti temelj i jamstvo razvoja zdravstvenog turizma u Opatiji, ali i u cijeloj Hrvatskoj. Kapacitet "Thalassotherapije" je 240 soba visoke B kategorije, no opatijski turistički djelatnici se zauzimaju za to da osobe koje se koriste njezinim rehabilitacijskim i zdravstvenim programima borave i u drugim opatijskim hotelima, koji imaju više od 3000 kreveta. Težnja je turističkih djelatnika Opatije, a podupiru je nadležne službe Primorsko-goranske županije, da "kraljica hrvatskog turizma", uz sve razvijeniji kongresni turizam, ponovno postane prepoznatljivo i nezaobilazno odredište zdravstvenog turizma - posebice ako se uzme u obzir da upravo ti oblici turističke djelatnosti ostvaruju i visoku dobit. (Hina) rž mc 021056 MET nov 97