ŠVERC NAJISPLATIVIJA GOSPODARSKA GRANA U BIH

SARAJEVO, 1. studenog (Hina - Ranko Mavrak) - Optužbe za nezakonitosti i zlouporabe u trošenju javnih prihoda te za šverc, koji je u Bosni i Hercegovini očito jedna od "naprofitabilnijih" gospodarskih grana, najnovijim nalazima financijskih stručnjaka Europskoga povjerenstva dobile su i stvarno utemeljenje te su već izazvale prve raspre, ali i odjeke na tržištu. Među vlasnicima trgovina koji na sarajevskome području prodaju tzv. visokotarfinu robu (alkohol i cigarete), inače neusporedivo jeftinije nego u bilo kojem "free-shopu", već u petak je proširena vijest da je "provaljen kanal kojim se u BiH dopremaju inozemna alkoholna pića te da će vrlo brzo drastično poskupjeti".#L# Boca whiskeya "Ballantine's", za usporedbu, u Sarajevu se sada na crnome tržištu prodaje za 22 njemačke marke, a "trgovci" najavljuju da bi se cijena vrlo brzo mogla popeti na 30 do 35 maraka. Primjetne navale na takve proizvode ipak nije bilo, vjerojatno zbog činjenice da uz prosječnu plaću od 250 maraka malo tko u Federaciji svaki dan ispija whisky. Dan poslije kako je visoki predstavnik za provedbu daytonskoga sporazuma Carlos Westendorp objavio nalaze Ureda za porezni i carinski nadzor Europskoga povjerenstva (CAFAO), iznosći kako su proračuni dvaju entiteta oštećeni za najmanje 43 milijuna njemačkih maraka, sarajevski "Dnevni avaz" danas je objavio cjelovit tekst tog izvješća. Uz naznaku kako je dokument dobiven "zahvaljujući izvoru u diplomatskim krugovima", taj list površna čitatelja međutim upućuje na sasma pogrješan trag. Dok je Westendorp glavnim krivcem za utaju 23 milijuna maraka za poreze i carine namijenjene Federaciji označio nezakonitu Državnu direkciju za robne rezerve BiH, "Avaz" pod naslovom: "Prozvani ministri" na prvome mjestu spominje federalnoga ministra financija Dragu Bilandžiju, zatim negdašnjega republičkog ministra financija Mirsada Kikanovića te Ivana Miletića, direktora federalne Direkcije za robne rezerve. Direktor prozvane državne Direkcije Mirsad Kurtović spomenut je tek na posljednjemu mjestu. Pozornim čitanjem izvješća na pune dvije novinske stranice jasno se može vidjeti kako je glavna osoba istrage upravo Kurtović, koji je istražiteljima CAFAO-a izjavio da njegova Direkcija, iako je to zapravo ustanova negdašnje Republike BiH, i danas radi na državnoj razini pri čemu je on osobno "izravno odgovoran premijeru Silajdžiću". Po istražnim nalazima, ključni predmet trgovine, od prihoda koje su, po Westendorpovim riječima, financirane nezakonite republičke ustanove, jesu nafta i naftni derivati. Sam Kurtović je izjavio da je država stvorila dvadesetak manjih poduzeća preko kojih Direkcija prodaje gorivo, objašnjavaju to potrebom da se spriječi monopol koji bi pokušali nametnuti "Energopetrol" ili INA. Direkcija je gorivo, ali i drugu robu obavljala uz odobrenje supredsjedatelja Ministarskoga vijeća Harisa Silajdžića, kaže Kurtović, a oslobađanje od carinskih pristojba obavljano je na temelju odluke davno ukinuta republičkoga Ministarstva financija koje je potpisao tadašnji ministar Mirsad Kikanović. Federalni ministar financija Drago Bilandžija spomenut je samo uz tvrdnju da je o produžio vrijednost neiskorištenih odluka o uvozu bez carina do 31. svibnja 1996., no znade se da je Kurtovićeva Direkcija na temelju odluka koje su prestale vrijediti poslovala i nakon toga dana. Istražitelji CAFAO procijenili su kako je na toj osnovi federalni proračun izravno oštećen za najmanje 23 milijuna maraka. Kurtović je u izjavi koju je prenio BH PRESS odbacio utemeljenost tih optužaba, ustvrdivši kako je sve činjeno na temelju zakona i po dogovoru federalnih i državnih tijela vlasti. Zanimljivo je da izvješće CAFAO-a, kako ga je prenio "Avaz", ne sadržava nalaze o nezakonitoj trgovini alkoholom i duhanom. Carlos Westendorp je izjavio da je početna istraga otkrila utaju najmanje 20 milijuna maraka koji su preko poreza i carina trebali biti doznačeni u entitetske proračune. Visoki je predstavnik također rekao da se točno znaju imena tvrtaka i pojedinaca odgovornih za nezakonitu trgovinu. Za sada je bez odgovora ostalo nekoliko pitanja: koje se ustanove negdašnje Republike BiH financiraju od prihoda stečenih posredovanjem Državne direkcije za robne rezerve, tko je sve znao i odobravao takve postupke, ali i koliko još djeluje usporednih financijskih sustava u BiH. Carlos Westendorp ostavio je rok od dva tjedna vlastima u BiH da odgovore na ta pitanja i povuku primjerene poteze. Ako to ne učine, najavio je da će se za to pobrinuti sam. (Hina) rm mc 011358 MET nov 97