KNJIGA VLADIMIRA ŽERJAVIĆA NA ENGLESKOM I FRANCUSKOM JEZIKU

ZAGREB, 30. listopada (Hina) - Knjiga Vladimira Žerjavića "Gubici stanovništva Jugoslavije 1941-1945." ovih je dana u nakladi zagrebačke izdavačke kuće "Dom i svijet" i Hrvatskog instituta za povijest objavljena u prijevodu na engleski i francuski jezik. "Zbog dugogodišnje sotonizacije hrvatskog naroda u svijetu putem izmišljenih brojeva", izdavači su se, ističe u predgovoru tim izdanjima ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest dr. Mirko Valentić, odlučili za prijevod Žerjavićeve knjige "Gubici stanovništva Jugoslavije u drugom svjetskom ratu" iz 1989. #L# Prijevod Žerjavićeve knjige ima tri dijela, pri čemu je prvi dio osnovni tekst knjige iz 1989. (s podatcima o broju žrtava u Drugom svjetskom ratu). U dodatku iz 1992. godine prikazani su pokušaji obezvrjeđivanja istraživačkih napore V. Žerjavića, te "nedopustive manipulacije s brojkama o žrtvama rata, koje su provodili srbijanski publicisti, napose Milan Bulajić". Autor u trećem dijelu upoznaje stranog čitatelja s dramatičnim uvjetima velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku kada su, ističe dr. Valentić, "manipulacije s brojem žrtava bile doista u funkciji osvete Hrvatima zbog navodnog strašnog genocida nad Srbima u II. svjetskom ratu". Na prostoru bivše Jugoslavije još traju sporovi oko broja poginulih i stradalih u logorima, zatvorima i naseljima tijekom 1941-1945. godine, a razlike se o ukupnom broju poginulih i ubijenih penju na gotovo milijun stanovnika, ističe dr. Valentić u predgovoru. Problem je, po njegovoj ocjeni, nastao još 1946. kada je Titova Jugoslavija Međunarodnoj reparacijskoj komisiji u Parizu prijavila brojku od čak 1.706.000 poginulih i umorenih stanovnika, a stvarni je cilj bio "dobiti od poražene Njemačke velike reparacije". Tu je "nemoguću brojku", naglašava dr. Valentić, srbijanska publicistika zajedno sa historiografijom nastojala ne samo obraniti nego je i povećati prema gotovo dva milijuna. Dr. Valentić ističe kako se u "zidanju" broja stradalih željelo dokazati kako je u tom broju veliki udio imao srpski narod, u logoru Jasenovac, te tako optužiti hrvatski narod za genocid nad Srbima. Dr. Valentić pritom podsjeća da je vlada bivše Jugoslavije, na zahtjev njemačke vlade, 1964. organizirala i provela popis na prostoru cijele Jugoslavije kojim se došlo do 597.000 kartona poginulih. "Nažalost, ta golema arhivska građa i njeni rezultati proglašeni su 1966. državnom tajnom", pa je, ističe ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest, jedini preostali put prema istini vodio kroz metodologiju demografije. Služeći se prvim popisom stanovništva poslije rata (iz 1948.) i popisima prije rata, dva su istraživača radeći na potpuno različitim dijelovima svijeta - srpski emigrant Bogoljub Kočović te Vladimir Žerjavić - došli do gotovo identičnih rezultata. Po podacima B. Kočovića (London, 1985.) ukupni su gubici Jugoslavije iznosili 1.014.000, dok je Vladimir Žerjavić (Zagreb, 1989.) došao do ukupnog broja stradalih od 1.027.000, od čega je na samom teritoriju Jugoslavije izgubilo živote 947.000 stanovnika, a 80.000 u inozemstvu. Dr. Valentić posebno fascinantnim ocjenjuje razlike između broja stradalih u logoru Jasenovac, navodeći da popis jugoslavenske vlade iz 1964. nalazi 49.874 žrtava, dok srbijanska historiografija (Milan Bulajić) "i dalje ustrajava na broju od 700.000, mahom Srba". Protiveći se tezi kolektivne krivnje kao i prevaljivanju cjelokupne odgovornosti na samo jedan narod, dr. Mirko Valentić ističe da "nije jednaka moralna odgovornost svih, pogotovo ne kad je riječ o hrvatskom narodu koji je proporcionalno broju stanovnika imao najjači antifašistički pokret otpora u Europi". O toj spoznaji, prema njegovo ocijeni, najuvjerljivije govore istraživački rezultati Vladimira Žerjavića. Po tim podacima, u svim jugoslavenskim logorima ukupno je umoreno oko 216.000 ljudi, od čega u logoru Jasenovac 85.000, a u drugim logorima NDH oko 28.000 ljudi. "Dakle, ukupno je u svim logorima, zatvorima, jamama NDH ubijeno oko 113.000 ljudi - Srba, Hrvata, Židova i Roma", naglašava dr. Valentić. U logorima u Srbiji ubijeno je oko 53.000 ljudi, u naseljima cijele Jugoslavije poginulo je oko 285.000 osoba, partizanskih boraca je poginulo oko 237.000, a svih koji su se borili na strani okupatora ubijeno je oko 209.000, pa bi, navodi dr. Valentić, ukupan broj stradalih bio oko milijun stanovnika. Dr. Mirko Valentić na kraju predgovora izražava uvjerenje da će knjiga "Gubici stanovništva Jugoslavije 1941-1945." koristiti svima koji "žele vidjeti više svjetla u još uvijek krajnje ispolitiziranim odnosima u ovom dijelu Europe". (Hina) bn dd 301220 MET oct 97