RUSIJA,KOMMERSANT DAILY,29.10.1997.,BALTIK

Ž4=RUSIJA Ž1=KOMMERSANT DAILY Ž2=29. X. 1997. Ž3=Boris Jeljcin zastrašio Baltik "Koncem prošlog tjedna na susretu s litavskim predsjednikom Vilgirdasom Brazauskasom, Boris Jeljcin je predložio baltičkim zemljama da se u potpunosti pouzdaju u Rusiju kada je riječ o osjetljivom pitanju sigurnosti, pa je čak uvjeravao Brazauskasa da se baltičke zemlje ne trebaju plašiti nikakvih iznenađenja s njezine strane. 'Ako vam tko ubuduće bude prijetio, imat će posla s nama' - obećao je Jeljcin litavskom predsjedniku i predao mu tekst izjave o jamstvima sigurnosti baltičkih zemalja. Ruski je predsjednik zamolio litavskog kolegu da njegovu izjavu preda predsjednicima Estonije i Letonije. Ministarstvo vanjskih poslova RF dobilo je zadatak da izradi konkretne prijedloge i pošalje ih baltičkim zemljama i svim zainteresiranim zemljama u Europi. Predstojnik odjela za baltičke zemlje Pavel Kuznjecov rekao je izvjestitelju lista 'KD' da dokument ustvari čine točne postavke o jamstvima sigurnosti, s kojima je u ožujku u Helsinkiju nastupio Jeljcin, a u rujnu na susretu na vrhu u Italiji - Viktor Černomirdin. Ruski plan sadrži mjere za osiguranje vojne, gospodarske i ljudske sigurnosti okupljene u 'Ugovoru o regionalnoj sigurnosti i stabilnosti'. Kao što je rekao Kuznjecov, na njegovo će potpisivanje pozvati ne samo zapadne zemlje - sasvim je moguće da će kao 'zajednički zapadni glas' nastupiti NATO. U zajednici baltičkih zemalja digla se uzbuna kakva se obično diže kada Baltik žele 'zatvoriti u sivu zonu' (Sjedinjene su Države već pokušale nešto slično u kolovozu 1996., kada su predložile da se osnuje 'baltička sigurnost pod pokroviteljstvom Švedske'). Litavski ministar vanjskih poslova Algirdas Saudargas, braneći se svakako od ruskih prijedloga, izjavio je da Litva nipošto neće skrenuti s NATO-ova puta, te da njoj ne treba nikakva druga sigurnost. Estonski predsjednik Lennart Meri žurno je sazvao urednike najvećih estonskih listova i upozorio ih na 'jačanje ruske agresivne politike prema Estoniji' nakon potpisivanja rusko-litavskog sporazuma. Bivši estonski ministar vanjskih poslova Sijm Kallas podsjetio je da Estonci još suviše dobro pamte sporazum iz 1939. između tadašnje Republike Estonije i Sovjetske Rusije (tzv. sporazum o bazama) da bi vjerovali sadašnjim ruskim prijedlozima. Još je više baltičke zemlje zastrašila izjava službenog predstavnika savezne njemačke vlade Herberta Schmuellinga koji je istaknuo da je 'ruska želja da bude jamac sigurnosti baltičkih zemalja sasvim razumljiva jer su to države - susjedi koje su ne tako davno bile dijelom Sovjetskog Saveza'. Balte je uzbudilo i to što su ruski prijedlozi doneseni uoči potpisivanja Baltičke povelje sa SAD-om koje je predviđeno za prosinac. No do utorka navečer strasti su se stišale. Nagle reakcije baltičkih političara zamijenilo je sumnjičavo potcjenjivanje. Washington nije dao nikakvog povoda mišljenju da su SAD spremne odreći se svoje povelje u korist ugovora o sigurnosti. Osim toga, doznalo se da Schmuelling nije davao nikakvu izjavu. Dapače, u razgovoru s izvjestiteljem 'KD'-a, službeni predstavnik njemačkog ministarstva vanjskih poslova g. Stephan Steinlein rekao je da je izjava izvještajne agencije lažna. Navečer je njemačko ministarstvo vanjskih poslova razjasnilo: 'Stajalište savezne vlade o sigurnosti baltičkih zemalja određeno je odlukama NATO-ova čelništva", izvješćuje M. K. 300302 MET oct 97