ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Potrošnja električne energije zadnjih je dana dosegnula oko 42 milijuna kilovatsati dnevno, što je razina koji se dosiže u zimskim mjesecima. "U ovom trenutku elektroenergetski sustav vodimo krajnje
napregnuto", izjavio je na današnjoj konferenciji za novinare generalni direktor Hrvatske elektroprivrede (HEP) Damir Begović. Direktor Sektora za upravljanje elektroenergetskim sustavom Božidar Kolega objasnio je da se potrošnja pokriva maksimalnom proizvodnjom termoelektrana i Nuklearne elektrane Krško (oko 67 posto), uvozom (oko 10 posto), dok se ostalo, oko 23 posto potreba, pokriva proizvodnjom iz hidroelektrana. Čelnici HEP-a istaknuli su da ispad neke elektrane ne bi ugrozio elektroenergetski sustav. "Imamo dovoljno rezerve u hidroelektranama da pokrijemo kraće ispade. Veći kvar na duže razdoblje izazvao bi poteškoće", kazao je Kolega.
ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Potrošnja električne energije
zadnjih je dana dosegnula oko 42 milijuna kilovatsati dnevno, što
je razina koji se dosiže u zimskim mjesecima. "U ovom trenutku
elektroenergetski sustav vodimo krajnje napregnuto", izjavio je na
današnjoj konferenciji za novinare generalni direktor Hrvatske
elektroprivrede (HEP) Damir Begović. Direktor Sektora za
upravljanje elektroenergetskim sustavom Božidar Kolega objasnio
je da se potrošnja pokriva maksimalnom proizvodnjom termoelektrana
i Nuklearne elektrane Krško (oko 67 posto), uvozom (oko 10 posto),
dok se ostalo, oko 23 posto potreba, pokriva proizvodnjom iz
hidroelektrana. Čelnici HEP-a istaknuli su da ispad neke elektrane
ne bi ugrozio elektroenergetski sustav. "Imamo dovoljno rezerve u
hidroelektranama da pokrijemo kraće ispade. Veći kvar na duže
razdoblje izazvao bi poteškoće", kazao je Kolega. #L#
Obzirom na pad temperature zraka, povećanje potrošnje uzrokovano
je prvenstveno korištenjem električne energije za grijanje,
istaknuo je Begović pozdravljajući svaku inicijativu za smanjenje
potrošnje struje za grijanje.
Hrvatski elektroenergetski sustav, naglasio je Begović, radi sa
koeficijentom sigurnosti ispod 70 posto, a da bi dosegnuo europski
nivo sigurnosti od 90 posto, nedostaje mu 700 MW. Ovisnost o
hidrološkim okolnostima, a ovo je u zadnjih 40 godina jedna od
najlošijih hidroloških godina, te podatak da je zadnja
termoelektrana u Hrvatskoj izgrađena prije 20 godina, po
Begovićevim riječima, "podaci su koji potkrepljuju potrebu
izgradnje novih izvora".
Božidar Kolega podsjetio je da je Hrvatska izgubila oko 600 MW
instaliranih u elektranama u Bosni i Hercegovini i Srbiji, dok je
voditelj Dispečerskog centra HEP-a u Splitu Marko Lovrić istaknuo
da bi 50 do 200 puta bile veće štete koje bi neisporuka električne
energije uzrokovala gospodarstvu i bruto domaćem proizvodu.
"Nedostatak milijarde kilovatsati struje, koja košta oko 40
milijuna američkih dolara, može prouzročiti štetu u BDP-u od dvije
do osam milijardi dolara", kazao je Lovrić.
Povećanje sigurnosti opskrbe potrošača, suglasni su čelnici HEP-a,
može se zadovoljiti samo gradnjom termoelektrana. Nužno je, kazao
je Kolega, graditi objekte "pod kontrolom čovjeka". "Sve što nije
pod kontrolom čovjeka, a to su i hidroelektrane, sunce, vjetar, ne
doprinosi sigurnosti sustava. Nuklearne elektrane i
termoelektrane, bez obzira na energent, jedini su objekti koji
doprinose sigurnosti sustava", rekao je Begović.
Zamoljen da komentira napise da su Ploče jedna od mogućih lokacija
za gradnju termoelektrane, generalni direktor HEP-a je odgovorio
da HEP nije ni predlagao niti isticao Ploče. Strategija prostornog
uređenja Hrvatske, dodao je, predviđa i Ploče kao moguću lokaciju.
Na upit o dugovanju Splitskog brodogradilišta, Begović je kazao da
ta tvrtka od veljače ove godine nije "uplatila ni jednu kunu za
električnu energiju". "Ne može jedno podizeće koje pretendira biti
vrlo uspješno ne platiti tri posto troška koliko iznosi dug za
električnu energiju", rekao je Begović. HEP će, istaknuo je, i
dalje inzistirati na naplati svojih potraživanja, jer inače ne može
plaćati svoje obveze.
(Hina) bn ds
291538 MET oct 97