FRANCUSKA,LE MONDE,28.10.1997.EU

Ž4=FRANCUSKA Ž1=LE MONDE Ž2=28. X. 1997. Ž3=Unija traži minimalno proširenje na Istok Philippe Lemaitre izvješćuje sa susreta ministara vanjskih poslova Europske Unije u Montdorfu (Luksemburg): "Petnaestorica se jasno okreću prema rješenju za koje se zauzima Povjerenstvo u svojem 'Dnevniku 2000': pregovori oko proširenja Europske Unije (EU) započet će 1998. s onim zemljama kandidatima koje su se najbolje pripravile, t.j., drži Bruxelles, s Madžarskom, Poljskom, Republikom Češkom, Slovenijom, Estonijom i Ciprom. Nastojat će se, međutim, da se ne povrijede drugi kandidati iz srednje Europe: Bugarska, Rumunjska, Slovačka, Letonija i Litva. To je najsigurniji rezultat susreta što su ga ministri vanjskih poslova Unije održali u subotu 25. i nedjelju 26. X. u Montdorfu. Na susretu se također razgovaralo o odnosima s Turskom koja je isto kandidatica, ali je isključena iz pregovora. 'Montdorf je potvrdio da diferencijacija nije diskriminacija; naći ćemo načina da dokažemo kako nitko nije isključen', zaključio je Jacques Santer, predsjednik briselskog Povjerenstva, u nedjelju 26. X. nakon sjednice. Što učiniti da se zemlje s kojima nije predviđen početak pregovora u 1998., ne osjećaju odbačenima i, unatoč razočaranju, budu i dalje europski usmjerene u svojoj politici? Na europskom susretu na vrhu koji se u prosincu treba održati u Luxembourgu, Petnaestorica će istaknuti da je riječ o 'otvorenom, pojedinačnom, osobnom i stvarnom' procesu - semantički su napori u Montdorfu bili u modi! - drugim riječima, nema 'prvog vala' ni 'drugog vala', sa svakim će se postupati prema njegovim zaslugama. 'Nadnevak početka je tek potankost; jedina je razlika u ritmu pregovora i nadnevku njihova svršetka', tvrdi Jacques Poos, luksemburški ministar vanjskih poslova. Ojačat ćemo veze, organizirati više susreta kako bismo prosudili svačije stanje i dokazali da EU ne zanemaruje nikoga. Uvijek u istom duhu, Unija će utvrditi 'predprijamnu strategiju', ulažući znatna sredstva. Napokon, Europsko će Vijeće prihvatiti francusku zamisao o osnivanju 'Europske konferencije' koja će biti otvorena prema Petnaestorici i svim kandidatima. Zamisao je da se tu, mjesto pregovora, povede dijalog o svim problemima od zajedničkog interesa. Uporno prešućivanje nekih zemalja, posebice Njemačke i Grčke, kada je riječ o toj konferenciji, proizlaze iz činjenice da Francuska i Povjerenstvo, uz koje, s neznatinim razlikama u mišljenju, pristaje većina država članica, žele da Turska sudjeluje u konferenciji. 'Europa se obvezala nizom sporazuma koji su u prošlosti bili potpisani s Turskom; ona je zainteresirana za donošenje stabilizacijskih odluka, da zemlje koje imaju problema, dovede u pozitivnu političku vezu', komentirao je Hubert Vedrine, francuski ministar vanjskih poslova. Klaus Kinkel, njegov njemački kolega, ne misli tako, i drži da takvo rješenje ne odgovara turskim potrebama. Treba tražiti formulu 'ad hoc', istaknuo je, zaboravivši očito da je Ankara dobro primila zamisao o sudjelovanju u konferenciji. 'Nitko se ne protivi tomu da Turska jednog dana postane članica Unije. Utvrdili smo da su nam stajališta sve bliža, i uvjeren sam da ćemo se dogovoriti do susreta u Luxembourgu', izjavio je optimist Lamberto Dini, talijanski ministar. Hans van den Broek, povjerenik koji je zadužen za proširenje, posjetit će Ankaru kako bi od Turaka zatražio da prekinu s kršenjem ljudskih prava, kao i 'izazovima' na vojnom polju. G. Vedrine je opetovao da mu se čini važnim da se, prije početka pregovora o pristupu novih članica, točno utvrdi način financiranja Unije i njezina proširenja, kao i smjernice za zajedničku gospodarsku politiku i politiku prema siromašnim područjima. 'Ne možemo napredovati nasumce, bez cjelovite predodžbe; treba rasvijetliti krajolik. Ima zemalja kao što je Njemačka i Nizozemska, koje plaćaju puno, a žele plaćati manje; treba vidjeti učinak takvih zahtjeva', rekao je." 290248 MET oct 97