SJEDNICA POVJERENSTVA ZA OSOBE S INVALIDITETOM

ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Vladino Povjerenstvo za osobe s invaliditetom na današnjoj je sjednici razmotrilo nekoliko zakonskih prijedloga koji se nalaze pred Saborom i Vladom, a tiču se osoba s invaliditetom. Posebnu je pozornost pobudio prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju koji predstavlja uvod u cjelovitu reformu mirovinskog sustava.#L# Predloženim se zakonom, objasnio je pomoćnik direktora MIORH-a Ante Škember, uvodi nova definicija invalidnosti, a po uzoru na definiciju iz njemačkog zakona o mirovinskom osiguranju. Na temelju predloženog zakona postojale bi dvije kategorije invalidske mirovine, ona stečena na temelju opće nesposobnosti za rad te mirovina stečena na temelju profesionalne nesposobnosti za rad. Osoba s profesionalnom nesposobnošću za rad pri odlasku u mirovinu po predloženom bi zakonu primala 66,66 posto pune invalidske mirovine, a u slučaju da nastavi raditi 33,33 posto. Taj zakonski prijedlog, ocijenjeno je na Povjerenstvu, sužava prava znatnog dijela invalida. Kako se predviđa da se pojedini instituti iz sustava mirovinskog osiguranja prebace u druge sustave, trebalo bi jasno utvrditi koji će zakoni osiguravati pravo osoba s invaliditetom, a te zakone treba donositi u paketu. Osim toga, rečeno je, trebalo bi razmisliti o donošenju posebnog zakona o invalidima kako bi se njihova prava uredila na jednom mjestu. Nekoliko je puta istaknuta primjedba da predloženi zakon štiti samo one invalide koji su to postali na poslu ili na temelju profesionalne bolesti, a takvih je, rečeno je, svega 3 do 4 posto od ukupnog broja. Suglasivši se da je hrvatskom sustavu mirovinskog osiguranja potrebna reforma, sudionici sjednice izrazili su nezadovoljstvo predviđenim ukidanjem niza odredaba poput onih o prekvalifikaciji, dokvalifikaciji te pravu na tuđu njegu i pomoć. Upozoreno je da u predloženom zakonu treba doraditi odredbu o stjecanju prava na invalidsku mirovinu budući da bi, po sadašnjem rješenju, osobi s 54 godine starosti za odlazak u invalidsku mirovinu trebalo 5 godina radnog staža, a samo godinu starijoj, dakle osobi s 55 godina, trebalo bi 15 godina staža. U višesatnoj raspravi upozoreno je i na velike razlike između vojnih i civilnih invalida Domovinskog rata, iako su, rečeno je, stradali od istoga neprijatelja. Povjerenstvo za osobe s invaliditetom razmotrilo je i Prijedlog zakona o obiteljskim odnosima koji, uz ostalo, predviđa da bi sud u izvanparničnom postupku mogao dopustiti sklapanje braka osobi lišenoj poslovne sposobnosti ili nesposobnoj za rasuđivanje, za koju utvrdi da je sposobna shvatiti značenje braka. Ocijenjeno je kako nema zapreka za tu odredbu, tim više što slučajevi sklapanja braka takvih osoba u praksi nisu rijetkost. Raspravljajući o predloženom zakonu o humanitarnim organizacijama i humanitarnoj pomoći, članovi Povjerenstva ustvrdili su da nema potrebe među predviđene korisnike humanitarne pomoći poimenice nabrajati i vojne invalide Domovinskog rata i članove njihovih obitelji. Njihova su prava, pojasnili su, uređena Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Vladino povjerenstvo minutom je šutnje odalo počast svom jučer preminulom članu Ivi Blaći. (Hina) bm dd 271629 MET oct 97