NJEMAČKA/FAZ - SLUČAJ BULATOVIĆ

Ž4=NJEMAČKA Ž1=FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG Ž2=23. X. 1997. Ž3=Bulatovićeve pristaše zahtijevaju oružje "Nakon službenog priznanja izborne pobjede aktualnog premijera Đukanovića na predsjedničkim izborima, održanim 19. listopada, u Crnoj Gori zabilježen je porast napetosti. Na demonstracijama, održanima u glavnom gradu Crne Gore Podgorici, pristaše dosadašnjeg predsjednika, izbornog gubitnika Bulatovića zatražile su oružje, predbacujući Đukanovićevu bloku izbornu prijevaru i ne prihvaćajući poraz aktualnog predsjednika Bulatovića. U utorak navečer tisuće Bulatovićevih pristaša okupile su se pred zgradom državnog radija i televizije u Podgorici, mašući državnom zastavom raspale Titove Jugoslavije. Jake policijske postrojbe zaštitile su postaju. Nakon raskida između Bulatovića i Đukanovića, u ljeto ove godine, državni mediji poduprli su premijera. Đukanović zahtijeva odlučne gospodarske i političke reforme i viši stupanj samostalnosti manje republike Crne Gore u zajedničkoj srpsko-crnogorskoj Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ). Bulatović, sljedbenik predsjednika SRJ Slobodana Miloševića, zalaže se pak za još tješnje oslanjanje podgoričke politike na politiku Beograda. U utorak navečer državno izborno povjerenstvo objavilo je privremene konačne rezultate po kojima je Đukanović osvojio 174.745 od ukupno 344.002 valjanih glasova, bačenih u biračke kutije u drugom krugu izbora prošle nedjelje. Bulatović je navodno dobio 169.257 glasova. Odaziv stanovništva iznosio je 75 posto. Bulatović je već u jutro nakon izbora najavio da namjerava osporiti izbore, pozvavši svoje pristaše na demonstracije. Predbacio je Đukanovićevu bloku izbornu prijevaru velikih razmjera, govoreći o 'razbojništvu'. Dosadašnji crnogorski premijer ustvrdio je da mu je 'ukradeno najmanje 20 tisuća glasova'. Njegove je riječi u Beogradu potkrijepio ministar pravosuđa SRJ Knežević, proglasivši izbore farsom. Državni mediji u Srbiji nastavljaju propagandu protiv Đukanovića, predbacujući mu suradnju s 'albanskim secesionistima'. Pripadnici albanske manjine, koja sačinjava oko 7 posto stanovništva Crne Gore, glasovali su većinom za Đukanovića. Muslimani na Sandžaku - riječ je o oko 14 posto stanovništva - vjerojatno su također poduprli Đukanovića. Suprotno Bulatovićevim prigovorima o prijevari, promatračka misija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) ocijenila je da su crnogorski izbori bili u biti korektni. Misija OESS-a posebno je istaknula napore izbornog povjerenstva, usmjerene na dopunjavanje biračkih popisa u vremenu između prvoga kruga, održanog 5. listopada, i drugoga kruga, održanog 19. listopada. Naime, zbog nepotpunih biračkih popisa u prvom krugu izbora nije moglo sudjelovati nekoliko tisuća, u prvom redu mladih birača. No, OESS je kritizirao odugovlačenje pri objavi konačnih rezultata. U privremenom izvješću, objavljenom u utorak, misija OESS-a koja je pratila oba izborna kruga iznosi zaključak 'da privremeni rezultati izbora odražavaju volju birača u Republici Crnoj Gori'. Sukladno ustavu Bulatovićev petogodišnji mandat završava tek sredinom siječnja 1998. Do tog roka Bulatović će vjerojatno uz snažnu potporu Beograda pokušati sve kako bi oslabio i onemogućio izabranog predsjednika Đukanovića. Očekuje se da će Đukanović uskoro zatražiti raspisivanje novih skupštinskih izbora u Crnoj Gori. Predsjednik crnogorske skupštine Marović Đukanovićev je saveznik. 20 crnogorskih zastupnika u paritetno sastavljenoj 'komori republika' u skupštini SRJ u Beogradu bira crnogorska skupština u Podgorici. Trenutačno su u oba doma skupštine SRJ Bulatovićeve pristaše u većini u odnosu na Đukanovićeve sljedbenike. Nakon Đukanovićeva preuzimanja vlasti i novih skupštinskih izbora Crna Gora će vjerojatno u 'komoru republika' u Beogradu poslati nove zastupnike. Zastupnici 'komore građana' izabrani su tek u studenom 1996. i imaju četverogodišnji mandat. Osim toga, Đukanović bi mogao opozvati i premijera SRJ Kontića i ministra obrane Pavla Bulatovića. Imenovanje pristaša novog predsjednika Đukanovića na položaje skupštinskih zastupnika i ministara u vladi dodatno će oslabiti Miloševićev položaj. Ne treba isključiti ni mogućnost krize u vladi SRJ. U međuvremenu je predsjednik srpske skupštine i sadašnji srpski predsjednik Tomić utvrdio da će neuspjeli predsjednički izbori u Srbiji biti ponovljeni 7. prosinca ove godine. Dužnost srpskog predsjednika ostala je nepopunjena nakon Miloševićeva prijelaza u fotelju predsjednika SRJ i danas je povjerenički obavlja predsjednik srpske skupštine. Drugi krug srpskih predsjedničkih izbora, održan 5. listopada, nije bio valjan zato što nije ostvaren kvorum od 50 posto odaziva birača. U drugom krugu izbora ekstremni nacionalist Šešelj dobio je više glasova od kandidata Miloševićeva SPS-a Lilića. Mjerodavne demokratske oporbene stranke pozvale su na bojkot drugog kruga izbora. Kruže glasine da bi za predsjedničkog kandidata novog demokratskog oporbenog saveza mogao biti izabran srpsko-američki poduzetnik Panić. Bivši srpski premijer Panić postigao je na predsjedničkim izborima, održanim krajem 1992., pažnje vrijedan rezultat u borbi protiv Slobodana Miloševića. SPS vjerojatno neće ponovno u izbornu utrku poslati Lilića. Šešelj i trećeplasirani u prvom krugu, Drašković iz SPO, već su najavili svoju ponovnu kandidaturu. Demokratska stranka smijenjenoga beogradskog gradonačelnika Đinđića i Srpski građanski savez pod vodstvom gospođe Pešić nadaju se da će izborna pobjeda reformatora Đukanovića ohrabriti i demokratski pokret u Srbiji", stoji u članku Matthiasa Rueba. 240425 MET oct 97