MEĐUNARODNI SKUP O EKSODUSU HRVATA I TALIJANSKOJ UPRAVI.

ZAGREB, 23. listopada (Hina) - U Hrvatskom institutu za povijest danas je počeo dvodnevni međunarodni znanstveni skup "Talijanska uprava na hrvatskome prostoru i eksodusu Hrvata 1918.- 1943.". Na skupu sudjeluje oko 40 uglednih stručnjaka iz Hrvatske, Slovenije, Italije i SAD-a te nekolicina sudionika eksodusa, koji će tijekom dva dana pokušati rasvijetliti i znanstveno ocijeniti obilježja talijanske uprave na hrvatskom etničkom i državnom prostoru. L#L Organizator skupa je pazinsko Društvo "Egzodus istarskih Hrvata" i Hrvatski institut za povijest u Zagrebu, suorganizator je Povijesni arhiv u Pazinu i riječki Povijesni arhiv, a pokrovitelj je hrvatski Sabor, Skupština Istarske županije i Ministarstvo znanosti i tehnologije. Međunarodni je skup otvorio dr. Jure Zovko, izaslanik potpredsjednika hrvatske Vlade i ministra znanosti i tehnologije dr. Ivice Kostovića, koji je istaknuo važnost istraživanja baštine i povijesti Istre i cijele Hrvatske. Ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest dr. Mirko Valentić podsjetio je da danas započeti skup prvi put na dnevni red stavlja pitanja talijanske uprave i okupacije od 1918. do 1943. Današnji dobri odnosi s Italijom svjedoče da su sazreli uvjeti za raspravu o eksodusu Hrvata i doseljenju Talijana na te prostore, ocijenio je dr. Valentić. Predsjednik Organizacijskog odbora Društva "Egzodus istarskih Hrvata" mr. Nevio Šetić podsjetio je na ciljeve toga društva, osnovana ove godine, među kojima je podsjećanje na iseljavanje istarskih Hrvata u tome razdoblju, znanstveno vrjednovanje povijesnoga razdoblja i poticanje zanimanja javnosti za te događaje. On je kazao i da je po procjenama demografa i viktimologa Vladimira Žerjavića od 1918. do 1943. iseljeno 53.000 Hrvata a useljeno 44.000 Talijana. Radni dio skupa otvorio je Dušan Tumpić, sudionik zbivanja za talijanske uprave i okupacije, koji je iznio javnosti svoja iskustva u ponašanju talijanskih vlasti prema hrvatskome pučanstvu. Govoreći o eksodusu Hrvata iz Istre i drugih jadranskih krajeva između '18. i '43., dr. Petar Strčić je ustvrdio da je to jedno od prvih etničkih čišćenja u 20. stoljeću u Europi, koje je organizirala i provela sama država. Kako je kazao, tim je procesom u prvome redu uklonjena konkurencija talijanskim lukama, oslobođen je prostor za doseljavanje Talijana, osigurana je prevlast nad Jadranom i dr. O fašističkoj Italiji i pokušaju brisanja svih tragova hrvatstva govorio je mr. Alojz Štoković koji je, uz ostalo, podsjetio na proces nasilne promjene hrvatskih imena i prezimena u talijanska. Kako je rečeno, procjenjuje se da je u krajevima koji su potpali pod Italiju nakon Prvoga svjetskog rata promijenjeno oko 120.000 prezimena. Dr. Nikola Crnković govorio je o genocidnosti u talijanskoj imperijalnoj politici na hrvatskim prostorima, a tijekom dana riječi će biti i o političkim, gospodarskim i društvenim uzrocima eksodusa, istarskoj emigraciji u SAD-u, prilikama na Sušaku, riječkom području te na cresko-lošinjskom otočju u tome razdoblju. (Hina) mb mc 231609 MET oct 97