SLOVENIJA - DELO - PLIVA - 21. X.

Ž4=SLOVENIJA Ž1=DELO Ž2=21. X. 1997. Ž3=Pliva postala većinski vlasnik poljske farmaceutske tvrtke "Nakon što je hrvatska vlada učinila nekoliko koraka po želji međunarodne zajednice i nakon što su joj ponovno otvoreni krediti Međunarodnog monetarnog fonda, prošlog je tjedna došlo do iznenađujuće odluke da se Hrvatska ovoga puta neće koristiti tim mogućnostima. S druge su se strane pojačali razgovori s austrijskim i njemačkim bankama (ponajprije Deutsche Bank i Bank Austria) o ulaganju u hrvatsko gospodarstvo. U ponedjeljak 13. listopada Pliva je i službeno postala većinski vlasnik poljske farmaceutske tvrtke Polfa i tako se kao prvo hrvatsko poduzeće usidrila na izvanredno perspektivno područje CEFTA-e. Lani je u Poljskoj prodano farmaceutskih proizvoda za 1,6 milijuna američkih dolara, a, po previđanjima Svjetske banke, prodaja će na početku idućeg stoljeća narasti na najmanje tri milijarde dolara. Pliva je zajedno s poljskom Bank Handlowy kupila 70 posto dionica Polfe u državnom vlasništvu, od čega na Plivu otpada 60 posto, po riječima predsjednika uprave Željka Čovića trebala bi Pliva već uskoro dobiti još dodatni desetpostotni udio. Za 60 postotno vlasništvo platila je 85 milijuna dolara - dijelom vlastitim sredstvima, dijelom sindiciranim kreditom stranih banaka. Da Pliva neće ostati samo na toj kupnji, potvrđuju zasad poluslužbene informacije o nastojanjima za preuzimanje jedne od čeških farmaceutskih tvornica. Iako je prošlogodišnji pohod Plive na londonsku burzu bio prihvaćen kao reklamni potez hrvatskog gospodarstva, taj korak ove godine već daje prve konkretne rezultate jer su krediti koje je od tada dobila Pliva, izvanredno povoljni. Ipak će društvo istodobno s pristankom države uskoro biti u većinskom vlasništvu stranaca. Lošije nego na poslovnom području Pliva se prošlog tjedna iskazala na burzi, dionice su zabilježile pad i u Zagrebu i u Londonu. To je ponajprije posljedica općenitog pada cijena dionica u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Pad u Londonu i Zagrebu nije izbjegla ni Zagrebačka banka čija je dionica pala za 3,5 posto na 660 njemačkih maraka. Općenito je prošli burzovni tjedan prošao u pesimističnom raspoloženju, od likvidnijih dionica cijena je narasla samo dionicama Ericsson-Tesle te Karlovačke pivovare. Podravka, Kraš i većina turističkih dionica polako tonu i približavaju se vrijednostima prije prošlogodišnje jesenske euforije. Podravka je u prošlom tjednu izgubila više od šest posto (s vrijednosti od 64 na 60 maraka), a tijekom tjedna s tom dionicom trgovalo se za još nekoliko postotaka manje. Još više, i to za 12 posto, pala je dionica Kraša, na 87 maraka, deset posto vrijednosti izgubio je Istraturist, pet posto Arenaturist, četiri posto među stranim ulagačima najcjenjenija turistička dionica Plava Laguna, s kojom se koncem tjedna trgovalo po 403 marke. Najveći pad u prošlom tjednu zabilježio je Jadran-turist, čak 19 posto na vrijednost od 49 maraka, što je na razini lanjskoga ljeta. Podaci o tako velikim padovima ne bi bili zabrinjavajući kad ne bi bilo jasno da se niti na prilično nižoj razini cijena ne pojavljuje pretjerano visoka potražnja (trenutno je iznimka Podravka). Od bankarskih dionica u prošlom su se tjednu dobro držale samo Varaždinska i Dalmatinska banka s kojom se već dulje vremena ne trguje što je posljedica najavljenog novog izdavanja dionica. Sa Splitskom bankom se krajem tjedna trgovalo po 41,5 marke za dionicu, što je za 17 posto manje nego prije dva tjedna. Visoki rast, 13 posto, zabilježio je uz veći promet prošlog tjedna Ericsson-Tesla. Glede polugodišnjih rezultata poslovanja - čisti dobitak je u prvih šest mjeseci dostigao prošlogodišnji koji je iznosio 17 maraka za dionicu - te predviđenog godišnjeg dobitka i rasta poslovanja u idućoj godini, cijena u petak (169) bila je još prilično niska i zanimljiva i za špekulante i za dugoročnije ulagače. Dionica Karlovačke pivovare prošlog je tjedna narasla za 1,4 posto, na 205 maraka uz ponešto skromniji promet nego inače, a krivac za manji promet ponajprije je mala ponuda. Skromna ponuda je kriva i za stagnaciju cijene Zagrebačke pivovare (većinski vlasnik pivovare belgijski Interbrew ovog je mjeseca kupio 60 postotni udio u Nikšićkoj pivovari i tako zaoštrio utakmicu na jugoslavenskom tržištu gdje prevladavaju beogradski BIP i Apatinska pivovara. Nikšićka pivovara je s kapacitetom od 500 tisuća hektolitara piva godišnje dosta manja od obiju srpskih pivovara). U posljednja se tri tjedna na zagrebačkoj burzi sve više trgovalo dionicama zagrebačke kartonažne tvornice Ivica Lovinčić, a ukupan promet je dosad obavljen po cijenama između 59 i 61 maraka za dionicu, što je u usporedbi s pokazateljima poslovanja prilično visoka razina. To je i prva dionica s kojom se na početku aktivnijeg trgovanja nisu sklapali poslovi po niskim cijenama, iako se dakako s obzirom na značajke hrvatskog tržišta kapitala, možebitni dalji rast temelji na nerealnim očekivanjima (osobito stoga što transmisija ne dostiže niti deset posto), iza toga slijedi veliki pad (dobar primjer je Viktor Lenac kojemu je cijena od početka kotacije za nekoliko dana skočila za skoro 60 posto, a poslije kratkotrajne stagnacije došlo je do velike korekcije za skoro 30 posto, a danas je dionica praktično nelikvidna). No Ivica Lovinčić nije jedina kartonažna tvornica u Hrvatskoj s kojom se dosad trgovalo, u polugodišnjim je mjesecima bila prilično živa trgovina s tvornicom kartona iz Belišća koja je po većini rezultata poslovanja prilično manje privlačna od zagrebačke" - izvješćuje Peter Vlaić. 230132 MET oct 97