ZAGREB, 21. listopada (Hina) - U okviru preuređenja zgrade hrvatskog Sabora, ovih je dana dovršena i rekonstrukcija prizemlja zgrade. S preuređenjem će se nastaviti, a među prioritetima je uređenje Male vijećnice te sustava za
zagrijavanje, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare na kojoj su bili predsjednik Sabora akademik Vlatko Pavletić, potpredsjednik Sabora i začetnik ideje o obnovi plače Sabora dr. Žarko Domljan, arhitekt Zvonimir Krznarić te pročelnica Ureda za opće poslove Sabora i Vlade Volga Miličić.
ZAGREB, 21. listopada (Hina) - U okviru preuređenja zgrade
hrvatskog Sabora, ovih je dana dovršena i rekonstrukcija prizemlja
zgrade. S preuređenjem će se nastaviti, a među prioritetima je
uređenje Male vijećnice te sustava za zagrijavanje, rečeno je na
današnjoj konferenciji za novinare na kojoj su bili predsjednik
Sabora akademik Vlatko Pavletić, potpredsjednik Sabora i začetnik
ideje o obnovi plače Sabora dr. Žarko Domljan, arhitekt Zvonimir
Krznarić te pročelnica Ureda za opće poslove Sabora i Vlade Volga
Miličić.#L#
Podsjećajući da je zgrada hrvatskog Sabora zatečena u vrlo lošem
stanju, akademik Pavletić ukazao je na potrebu njene sustavne
obnove. Pitanje uređenja uvijek je stvar koncepcije i pravo je
svakoga iznijeti mišljenje o učinjenom, ali ne smije se zaboraviti
funkcionalnost koja mora biti primjerana hrvatskom parlamentu,
kazao je akademik Pavletić.
Dr. Žarko Domljan istaknuo je kako tempo rekonstrukcije zgrade,
otpočete 1994., diktiraju sredstva koja se osiguravaju u državnom
proračunu. Naglasio je kako se u preuređenju nastojao izbjeći
raskoš, a postići funkcionalnost i estetska razina primjerena
parlamentu.
Među radove koje treba dovršiti, spada i dovršenje predvorja Velike
vijećnice u koje će se postaviti biste velikana - Mažuranića,
Draškovića, Strossmayera, Radića, Supila i Kukuljevića. Među
hrvatske velikane svakako ulazi i Starčević, no još nije dogovoreno
hoće li biti riječ o bisti ili čitavoj figuri dr. Ante Starčevića,
kazao je Domljan.
Arhitekt Zvonimir Krznarić istaknuo je kako je koncept preuređenja
temeljio na zatečenom stanju, odnosno na tri izvorne građevine
međusobno povezane zajedničkim pročeljem. Napominjući kako je
teško artikulirati povijesne prostore, naglasio je kako je
nastojao u zgradu Sabora uvesti više svjetla, te poboljšati
komunikaciju među njenim dijelovima. Nastojalo se, kazao je,
gdje se to moglo, poštivati uglavnom secesijsko nasljeđe.
Na uređenje prizemlja utrošeno je 8,9 milijuna kuna, a za sustav
grijanja 2,5 milijuna kuna. Kako su proračunska sredstva od 10,4
milijuna kuna za tu namjenu premašena, Volga Miličić je pojasnila
da je dio sredstava osiguran prenamjenom pojedinih stavki unutar
ukupnih sredstava za hrvatski Sabor.
(Hina) sšh/bm ds
211456 MET oct 97