RUSIJA,NEZAVISIMAJA GAZETA,17.10.1997.BUHA

Ž4=RUSIJA Ž1=NEZAVISIMAJA GAZETA Ž2=17. X. 1997. Ž3=Dvovlašće u republici srpskoj još može potrajati Julija Petrovska razgovarala je s ministrom vanjskih poslova rs u Bosni Aleksom Buhom prigodom njegova posjeta Moskvi: " - Gospodine Buha, recite nam, molim Vas, koja je svrha Vašeg posjeta Moskvi (14. - 17. X.) i kakvi su odnosi između Rusije i republike srpske u Bosni. = U posljednje sam dvije godine više puta boravio u Moskvi gdje sam se bavio uglavnom provedbom mirovnih sporazuma. Vaša je zemlja, kao što znate, jedan od jamaca Daytonskih sporazuma, stoga moramo stalno biti u vezi. Jedan od razloga moga sadašnjeg posjeta jest robni zajam od 50 milijuna dolara koji Moskva daje Bosni, znači i bosanskoj republici srpskoj. Susreo sam se s moskovskim gradonačelnikom Jurijem Lužkovom koji je uvijek dobro razumio srpski narod i podupirao njegovu borbu. Bilo mi je vrlo drago da sam gospodinu Lužkovu mogao predati Njegoševo odličje I. stupnja, koje je najveća nagrada u rs. Zamjenik ministra vanjskih poslova Nikolaj Afanasjevski i ja potpisali smo vrlo važan protokol. S Moskvom pregovaramo o proširenju gospodarske suradnje i čini mi se da su naši odnosi u usponu. To je omogućio dolazak Jevgenija Primakova na čelo ministarstva vanjskih poslova. Njegov prethodnik, g. Kozirjev nije učinio ništa da spriječi uvođenje sankcija u svibnju 1992. Htio bih također reći da je predsjednik Boris Jeljcin objektivan kada je riječ o srpskim probitcima. Srpski je narod vašu zemlju oduvijek smatrao svojom strateškom saveznicom. - Kao što se zna, Vaša je republika tijesno povezana sa susjednom Srbijom. Kako na vas može utjecati dolazak na vlast jednog od dvojice glavnih suparnika na predsjedničkim izborima u Srbiji - Vojislava Šešelja i Zorana Lilića? = Savezna Republika Jugoslavija (t.j. Srbija i Crna Gora) matična je država srpskog naroda. Milijun i pol Srba koji žive u rs u Bosni - u drugoj državi, našli su se izvan Jugoslavije ne svojom voljom i ne svojom krivnjom. Mi ćemo surađivati, bez obzira na čijoj su strani naše političke simpatije i bez obzira tko će pobijediti na izborima. - Trenutno rs proživljava krizu vlasti. Kako tumačite izjave prema kojima je predsjednica rs Biljana Plavšić uzurpirala vlast i provodi prozapadnu politiku? = Na žalost, trenutno je u rs dvovlašće. Na jednoj je strani vlada, parlament, naši predstavnici u zajedničkim tijelima vlasti u Bosni, a na drugoj - predsjednica Biljana Plavšić. Dok je imala vlast u svojim rukama, gđa Plavšić je raspustila parlament i ne mari za vladu. Nju bezuvjetno podupire međunarodna zajednica, osim Rusije. Mislimo da se Plavšićka složila sa svime što su od nje tražile zapadne zemlje, ponajprije SAD. Tu je Washington vidio mogućnost za preispitivanje Daytonskih sporazuma. Sada se neke države ne žele pomiriti sa stvarnošću, tj. vidjeti Bosnu podijeljenu na dva dijela: muslimansko-hrvatsku federaciju i republiku srpsku. Onaj koji Bosnu želi pretvoriti u zemlju gdje dva naroda vladaju nad trećim, želi vratiti zemlju u stanje zbog kojega je počeo građanski rat. Na žalost, gđa Plavšić je predstavnica onih snaga koje bi htjele preinačiti Daytonske sporazume. Izlaz iz dvovlašća u kojemu se sada nalazi rs, vidimo u provedbi izbora. Plavšićka želi provesti parlamentarne izbore. Mi se s time slažemo, ali uz uvjet da i ona provjeri čvrstoću svojega mandata. Prije je bila izabrana zahvaljujući programu Srpske demokratske stranke koju je kasnije napustila. Nedavno je osnovala vlastitu stranku. 24. IX. potpisali smo dogovor o provedbi izbora na svim razinama. Međunarodna zajednica pozdravlja samo jedan dio tog dogovora koji odgovara interesima Biljane Plavšić. Stanje je i dalje složeno. Ako se predsjednički izbori ne održe, dvovlašće će se nastaviti. - Htjeli bismo pojasniti sudbinu srpske televizije. G. Westendorp, visoki predstavnik UN-a u Bosni, već je iznio svoje planove u svezi s vašom televizijom. Što Vi mislite o tome? = U rs postoje dva televizijska studija, u istočnom i zapadnom dijelu - na Palama i u Banjoj Luci. Prije više od deset dana prekinut je rad paljanskog studija. Cijeli je program prebačen na Banju Luku. Westendorpovo je pismo primjer provedbe 'demokratske diktature'. U pismu se kaže da će on imenovati glavnog direktora televizije i ponovno atestirati sve suradnike da bi nam pokazao kako trebaju raditi nezavisni objektivni novinari. - Kakvi su vaši odnosi s Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju? = Mislimo da sud u Den Haagu nije sudska, već politička instanca kojoj ne treba vjerovati. Osnovana je ponajprije zato da se ozloglasi srpski narod. Navest ću vam nekoliko primjera. Prije više od godine i pol dana međunarodni su predstavnici uhvatili dvojicu zapovjednika vojske rs - generala Đukića i pukovnika Krsmanovića koji nisu bili optuženi za ratne zločine. Optužbe su se počele izmišljati nakon njihova dolaska u Haag. Đukića su u zatvoru držali u lošim uvjetima i pogrešno su ga liječili. Nedugo nakon što su ga pustili, umro je. Krsmanović je puno propatio, mučili su ga i ponižavali. I njega su oslobodili zbog nedostatka dokaza. Nakon toga, u Prijedoru je ubijen bivši redarstveni načelnik Drljača, protiv kojega također nije podignuta optužnica. Doktor Kovačević je uhićen i odvezen u Haag gdje sada pokušavaju izmisliti optužnicu protiv njega. U zadnje vrijeme iz različitih izvora doznajemo da postoje tajni popisi Haaškog suda. Tako se stvaraju uvjeti za nova uhićenja nedužnih ljudi o kojima će se zatim pričati da su njihova imena na tajnim popisima. To je nedopustivo i nema nikakve veze s objektivnom sudskom raspravom. - Zna se da Međunarodni sud uporno traži izručenje bivšega predsjednika rs Radovana Karadžića i bivšeg zapovjednika generala Ratka Mladića. Što možete reći o njima? = Ne držimo samo da doktor Karadžić i general Mladić nisu ni za što krivi. Oni su naši vođe koji su u građanskom ratu branili srpski narod i stvorili srpsku republiku. Ako bi tražili uzroke sukoba i utvrđivali tko je prekršio međunarodno pravo i potakao građanski rat, na popisu okrivljenih našli bi se mnogi premijeri i ministri vanjskih poslova koji su prekršili statut UN-a i načela mirnog suživota. Zločin protiv mira počinjen je kada je međunarodna zajednica poduprla težnje za odcjepljenjem na prostoru bivše Jugoslavije. Najprije su poduprli Sloveniju i Hrvatsku, a zatim Bosnu. No u Hrvatskoj i Bosni srpskom narodu nisu dali pravo na samoodređenje. Svjetska zajednica zna da je pola godine prije početka rata predsjednik Alija Izetbegović izjavio kako je spreman žrtvovati mir za neovisnost Bosne. Haaški sud zaboravlja najveći zločin - zločin protiv mira - i želi da za građanski rat i zločine koje je počinila svaka strana, odgovaraju samo Srbi." 210204 MET oct 97