ZAGREB, 20. listopada (Hina) - U Zagrebu je registrirano oko 3500 konzumenata i preprodavača svih vrsta droga, a tu tamnu brojku treba umnožiti najmanje tri puta da bi se dobila približna slika stanja.
ZAGREB, 20. listopada (Hina) - U Zagrebu je registrirano oko 3500
konzumenata i preprodavača svih vrsta droga, a tu tamnu brojku
treba umnožiti najmanje tri puta da bi se dobila približna slika
stanja. #L#
Potrebno je uzeti u obzir da je riječ o prikrivenu obliku
kriminaliteta koji se otkriva onoliko koliko policija ima
kadrovskih i tehničkih mogućnosti da u otkrivanju novih ovisnika i
preprodavača načini optimalan obuhvat, rekla je dr. sc. Ksenija
Butorac, analitičar u Odjelu za droge Policijske uprave
zagrebačke.
Prema izvješću Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) za 1996.
godinu u Hrvatskoj je registrirano 12.770 konzumenata i
preprodavača droga, od kojih je pet do šest tisuća kroničnih
ovisnika o heroinu. U zadnje dvije godine u Zagrebu naglo raste broj
konzumenata amfetaminskih preparata (ecstasya i speeda), naročito
u diskoklubovima na rubovima grada, a raste i broj malodobnih
konzumenata. Mnogima nije poznato da amfetamini uzimani u
povećanim i čestim dozama uzrokuju psihotična stanja, akutne
shizofrenije uz moguće halucinacije, te stvaraju fizičku ovisnost
rekla je dr.¸Butorac. Mladi nekontrolirano uzimaju i psihoaktivne
lijekove (apaurin, praxiten), nerijetko zajedno s alkoholom.
Višegodišnji stalni porast novoprijavljenih osoba (konzumenata i
preprodavača) koji zlorabe drogu upućuje na epidemiološke razmjere
te pojave. Droga je prisutna u gotovo svim dijelovima grada,
naglasila je dr. Butorac, a najčešće se uzimaju marihuana i hašiš,
te heroin.
Anonimne ankete, provedene u zadnje dvije godine, u 20 zagrebačkih
srednjih škola pokazuju da više od pet posto gradske adolescentske
populacije zlorabi neku od opojnih droga (bilo rekreativno kao
"vikend" uživatelji, bilo disfunkcionalno) a oko 20 posto mladih
iznad 16 godina barem ju je jednom kušalo, istakla je dr. Butorac.
Kod disfunkcionalne uporabe droge ovisnik uzima drogu svaki dan ili
dva do tri puta tjedno, te pati od poremećaja u ponašanju.
Hrvatski ovisnici, prema istraživanju dr. Butorac provedenom na
velikom uzorku i u razdoblju od pet godina, potječu iz svih
društvenih slojeva i regrutiraju se iz prosječne populacije
mladih. Pretežno su iz cjelovitih obitelji prosječnog ekonomskog
statusa u kojima majka ima srednju stručnu ili višu naobrazbu, a
otac višu ili visoku. U pravilu su bračna djeca s normalnim
djetinjstvom, a čime se pobijaju predrasude da su ovisnici pretežno
osobe odrasle u razorenim obiteljima.
Profil ovisnika delinkvenata pokazuje da ih više od 60 posto ima
srednju stručnu spremu, pa se opravdano pretpostavlja da prvi dodir
s drogom počinje u srednjoj školi. Jedna od najvažnijih
specifičnosti ovisnika je ta da je vrlo jak utjecaj skupine
vršnjaka (u više od 80 posto slučajeva). Ako je u dijelovima grada
razvijena ovisnička subkultura, vrlo će vjerojatno mladi doći u
priliku probati drogu. Istraživanje dr. Butorac pokazuje da su se
2/3 ovisnika prijavljenih za prekršaje i kaznena djela, družili s
asocijalnim osobama i ovisnicima koji su ih poticali na uzimanje
droge. Konzumiranje lakših droga, osobito marihuane i hašiša, vodi
sve većoj integraciji u ovisničku subkulturu i one su zapravo
ulazna vrata u taj svijet, rekla je Ksenija Butorac a radi
dostupnosti droge u tome krugu, prelaze na jače droge i dolazi do
privikavanja na njeno djelovanje. Druga specifičnost, koja upućuje
na presudnu ulogu utjecaja skupine vršnjaka, tzv. lošeg društva
jest pojava skitnje i nerada koji je povezan s dugotrajnijom
prisutnošću u ovisničkom krugu. Povećanje učestalosti zlouporabe
droga ide uporedo s povećanjem učestalosti i težine kaznenih
djela.
Uzroke pojave ovisnosti treba tražiti u makrosocijalnim uvjetima
društva, nezaposlenosti, krizi obitelji i drugim društvenim
čimbenicima kao što je škola u kojoj prevladava jednosmjerna
komunikacija, a u prvom je planu obrazovna uloga škola, a za odgojnu
nema vremena ni u školi, ni u obitelji, rekla je dr. Butorac.
Praćenje problema ovisnika otežano je zato što nema razrađenog
programa otkrivanja i prijave ukupnog broja ovisnika, poglavito
adolescentnog uzrasta. Jedino policija ima aktivni pristup u
otkrivanju novih ovisnika na terenu, a roditelji obično tek tada
saznanju da im je dijete ovisnik.
Rast zlouporabe droga pokazuje da je ona mnogo više od "uličnog"
problema jer je napala dom, obitelj i obrazovne ustanove štetno
djelujući na sve uzraste i slojeve društva. Stoga je MUP, posebice
zagrebački Odjel za droge, potakao edukaciju i suradnju s
ravnateljima i prosvjetnim djelatnicima zagrebačkih srednjih
škola radi zajedničkog djelovanja na prevenciji i otkrivanju
zlouporabe droge među srednjoškolskom populacijom, te ranoj
stručnoj intervenciji. Tako je osnovan Odbor srednjoškolskih
profesora za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga i već se
dvije godine provodi temeljno informiranje i edukacija svih
zagrebačkih prosvjetara o toj pojavi. Uspostavljena je i suradnja
između škola, Centara socijalne skrbi i Odjela za droge, koji se
bavi težim slučajevima. Program koji daje dobre rezultate, rekla je
dr. Butorac, temelji se na tzv. "drug free" pristupu čija osnova je
uvjet potpune apstinencije od svih ilegalnih droga i lijekova u
slučajevima mladih ovisnika, te na bezrezervnoj potpori roditelja.
Uskoro se planira početi i sa edukacijom roditelja.
Prepreke rješavanju problema droge, prema dr. Butorac, su
mistifikacija i senzacionalistički pristup tom problemu, jer se o
drogi jako puno govori, ali se nedostatno radi na rješavanju tog
problema. Primjerice, do ljeta ove godine nije bilo bolničkog
liječenja malodobnih ovisnika o heroinu. Država treba dati
problemu ovisnosti i ovisničke delikvencije onaj značaj koji to po
svojoj težini zaslužuje, rekla je Ksenija Butorac i dodala, ako se
ubrzo nešto ne poduzme, taj će se problem u Hrvatskoj i dalje
pogoršavati.
(Hina) nz ds
200808 MET oct 97