THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE, 18.-19. X., LEWIS

Ž4=SJEDINJENE DRŽAVE Ž1=THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE Ž2=18. - 19. X. 1997. Ž3=I za Bosnu oprezni optimizam i nove nade koje rastu "'Stanje je bolje', izjavio je predsjednik Alija Izetbegović. 'Ima nade za budućnost Bosne.' Od g. Izetbegovića, koji često zauzima mračno stajalište prema budućnosti svoje zemlje, takav je komentar znakovit. A komentari mnogih urednika, političara i međunarodnih stručnjaka zvučali su kao jeka Izetbegovićeve izjave", piše Anthony Lewis. "Čemu optimizam? Predsjednik Izetbegović i drugi navode nekoliko razloga. Kao prvo, spominju napredak što se tiče pitanja optuženika za ratne zločine. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman poslao je u Haag 10 optuženih Hrvata koji su se 'dragovoljno' predali. Bio je to snažan znak međunarodne predanosti Daytonskom sporazumu, jer je g. Tuđman, nakon dugog odgađanja, poduzeo taj korak pod velikim američkim pritiskom. A tu je i drugi temeljni razlog za optimizam: odlučnija, žešća američka politika otkad je ministrica vanjskih poslova Madeleine Albright u svibnju posjetila područje. No najvažniji optuženik za ratne zločine još je na slobodi. Radovan Karadžić, koji je odveo Srbe u genocidan rat, doživljava međutim pad svoje moći nakon sukoba s predsjednicom bosanskih Srba Biljanom Plavšić. Još jedan razlog za optimizam je nedavno osvajanje četiri prijenosnika koje inače rabi srpska televizija s Pala. Pothvat su izvele snage SFOR-a, na zahtjev međunarodnoga civilnog visokog predstavnika Carlosa Westendorpa, koji je donio tu odluku budući da je paljanska televizija promicala etničku mržnju i nazivala mirovne snage nacistima. Pritisak na paljansku televiziju mnogi smatraju najvažnijim korakom, zbog načina na koji su srpske vođe rabile televizijski program da probude ultranacionalizam koji je vodio ratu. Televizijski program prikazivao je Muslimane i Hrvate kao ubojice Srba. Dopredsjednik bosanske vlade Haris Silajdžić prisjetio se tih dana i 'kolektivne paranoje koju su stvorili mediji'. U četvrtak je televizijska postaja bosanskih Srba odjednom obnovila emitiranje, služeći se istim tonom raspirivanja mržnje, no nije bilo jasno kojim se putem prenosi signal paljanske televizije, niti hoće li se emitiranje nastaviti. Četiri osvojena prijenosnika prenose emisije iz Banje Luke, uporišta gđe Plavšić. Kod njih je mnogo manje mržnje, iako vijesti ignoriraju drugu polovicu Bosne ili prenose događaje iz tog područja u sklopu vijesti iz inozemstva. Mnogi kažu da u Bosni ne može biti demokracije bez neovisnih i profesionalnih medija. G. Westendorp predlaže prijelaznu mjeru kojom bi se osigurala nepristrana televizija. On je pozvao kontaktne skupine zemalja koje financiraju međunarodnu misiju da odobre stvaranje odbora sudaca i novinara (dijelom međunarodnih, dijelom mjesnih) kako bi se postavili urednički standardi koje bi trebalo uvesti, dok Bosna sama ne stvori sličan sustav. Predsjednik Izetbegović ponudio je u našem razgovoru da se prijedlog g. Westendorpa 'primijeni također i na nas.' Bosanska državna televizija relativno je mlaka o etničkim pitanjima, ali hvali Izetbegovićevu stranku. Hrvatsko emitiranje iz Mostara neobjektivnije je; zemljopisna karta koju rabe prilikom emitiranja prognoze vremena označava hrvatski dio Bosne isto kao i Hrvatsku. Već samo Sarajevo predstavlja konkretan znak napretka. Još su posvuda razrušene zgrade. No električni tramvaji opet voze, a nove se trgovine otvaraju svakoga dana, dajući gradu kozmopolitski izgled kakav je nekoć imao. Za većinu ljudi, ipak, ekonomski uvjeti ostaju teški. 70% građana oslanja se na pomoć izvana ili članove obitelji koji rade za međunarodne organizacije. Ipak, u gradu ne vlada potištenost. Jedno se čini jasno: nijedan dio ove zemlje skromne veličine ne može privući ulaganja - ni napredovati - kao zasebna država. To je jedan razlog zbog kojega Bosance zbunjuje nedavna poplava napisa u zapadnim novinama u korist podjele Bosne. Oni također znaju da bi svaki pokušaj podjele značio novi rat. No razgovori o podjeli neodgovorni su i zbog višeg razloga. Podijeliti Bosnu značilo bi odobriti najgori rasizam u Europi još od vremena nacista te uništiti zemlju koja je multietnički simbol. Zašto to učiniti sada kad Dayton pokazuje znakove napretka? 'Plan je bio ubiti Bosnu', kaže g. Silajdžić. 'To više nije moguće'" - prenosi list članak Anthonya Lewisa iz 'The New York Timesa'. 200255 MET oct 97