ZAGREB, 17. listopada (Hina) - Ljudsko je uistinu na apsolutnom raskrižju, jer je dospjelo do nulte točke, u kojoj je moguće uništiti naš ambient, planetu, te razoriti čovjeka u njegovu izvornom biološkom obliku, ocijenio je danas dr.
Vjekoslav Mikecin. Govoreći na interdisciplinarnom kolokviju "Bioetika- Etička iskušenja znanosti i društva" - kojega je organizirao znanstveni časopis "Socijalna ekologija" - Mikecin je dodao da je zbog takva stanja nužno osmisliti novi etos napretka, te napomenuo da su demokracija i javnost ovovremeni imperativi neodvojivo povezani s novim tehnologijama.
ZAGREB, 17. listopada (Hina) - Ljudsko je uistinu na apsolutnom
raskrižju, jer je dospjelo do nulte točke, u kojoj je moguće
uništiti naš ambient, planetu, te razoriti čovjeka u njegovu
izvornom biološkom obliku, ocijenio je danas dr. Vjekoslav
Mikecin. Govoreći na interdisciplinarnom kolokviju "Bioetika-
Etička iskušenja znanosti i društva" - kojega je organizirao
znanstveni časopis "Socijalna ekologija" - Mikecin je dodao da je
zbog takva stanja nužno osmisliti novi etos napretka, te napomenuo
da su demokracija i javnost ovovremeni imperativi neodvojivo
povezani s novim tehnologijama. #L#
U svom izlaganju "Kloniranje kao pitanje odgovornosti" Valentin
Pozaić ističe da je poricanje izvorno ljudskoga - što kloniranje
neprijeporno jest - potiranje humanog, uslijed čega ljudsko biće
postaje tek pukim elementom svekolikog znanstveno-tehnološkog
zamaha.
Tim je zamahom, ocjenjuje također Ante Čović, napredak u naše
vrijeme došao do prijelomone točke, učinivši upitnim sam čovjekov
opstanak. Čovjekova ugroženost, pak, zahtijeva hitno djelovanje,
ističe Čović u svom radu "Znanost i odgovornost", dodajući da
znanstvenik može odgovarati za istraživački postupak, ali ne i za
znanstvene rezultate, te da se odgovornost znanstvenika ne može
protezati i na uporabu znanstvenih rezultata.
Dr. Rade Kalanj u izlaganju "Bioetička paradigma" zauzeo se za
etizaciju znanosti, te se priklonio mišljenju onih znanstvenika
koji drže da će kloniranje ostvariti golemi utjecaj na razvoj
znanosti, posebice embriologije. Kalanj, nadalje, ocjenjuje da će
iznimno žestoki sukobi u području bioetike obilježiti nadolazeću
epohu.
Bioetika aktualizira pitanje čovjekova identiteta u njegovu
izvornu značenju, kazao je Kalanj, zapitavši: "Hoće li i kako će
čovjek moći nadzirati posljedice vlastitih intervencija?", te "Tko
i u ime kojih kriterija može postavljati pravilo za suodnos
znanstvenih istraživanja i njihovih etičkih konzekvenci?".
U izlaganju "Bioetika, antropologija i ekologija" Nikola Skledar
drži da smo suočeni s prijetećom, globalnom i strukturnom eko-
krizom. Ta, pak, prijetnja, ustvrdio je, zahtijeva urgentno
promišljanje prirode i čovjeka kao antropološkoga bića.
Zaključujući raspravu u kojoj su, uz ostalo, razmatrana pitanja
ekološke etike i pravnog sustava, strukture stavova o genetičkom
inženjerstvu te medicinsko-etičke dvojbe o istraživanju ranih
embrija, medijator kolokvija dr. Ivan Cifrić predočio je zamisao o
utemeljenju Etičkog povjerenstva za znanost.
To bi tijelo bilo savjetodavna karaktera, a tvorili bi ga
znanstvenici i stručnjaci širega spektra koji bi se - rabeći
znanstvena postignuća - očitovali o opravdanosti intervencija u
okoliš, velikim graditeljskim, infrastrukturnim i inim
projektima, objašnjava Cifrić. Dodao je da bi to konzultativno
tijelo moglo biti nezavisno ili u sklopu Ministarstva znanosti i
tehnologije, no te ideje, napomenuo je, tek trebaju biti
razmotrene.
(Hina) šm dd
171717 MET oct 97