ZAGREB, 15. listopada (Hina) - U organizaciji Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika (HKDPD) večeras je u okviru redovite mjesečne tribine Društva, dr. Agneza Szabo održala predavanje na temu "Hrvatski učitelji u
nacionalnoj povijesti i kulturi.
ZAGREB, 15. listopada (Hina) - U organizaciji Hrvatskog katoličkog
društva prosvjetnih djelatnika (HKDPD) večeras je u okviru
redovite mjesečne tribine Društva, dr. Agneza Szabo održala
predavanje na temu "Hrvatski učitelji u nacionalnoj povijesti i
kulturi. #L#
Raščlanjujući ulogu hrvatskih učitelja kroz povijest Hrvatske na
dva dijela, prvi dio koji se odnosi na period od dolaska Hrvata na
ove prostore pa sve do pojave prosvijetiteljstva, a drugi na period
od Francuske revolucije do 19. stoljeća, dr. Szabo je istaknula
kako se kroz sačuvane pisane dokumente može vidjeti razvojni tijek
učiteljstva u nas te njegove glavne nositelje .
Dolazak Benediktinaca sredinom 6. stoljeća na naše prostore te
otvaranje njihovih mnogobrojnih škola, najprije u Istri, a zatim i
u Dalmaciji, začetak je hrvatskog školstva, kazala je dr. Szabo.
Kao prvi hrvatski učitelji, prema riječima dr. Szabo, Benediktinci
su u svojim školama učili čitanje, pisanje, pjevanje, računanje te
astronomiju. Svoje znanje, nastavila je ona, oni su prenosili kako
redovnicima tako i laicima.
Prema njenim riječima,početkom 13. stoljeća u Hrvatsku dolaze
pripadnici drugih crkvenih redova koji također sudjeluju u razvoju
hrvatskog učiteljstva, Franjevci u Vukovaru i Erdutu otvaraju prve
pučke škole, Dominikanci, Pavlini koji kao prvi učitelji osnivaju
javne škole, Klarise, Uršulinke te Isusovci koji 1607. godine u
Zagrebu osnivaju gimnaziju. Isusovci su, istaknula je ona, svojom
modernom nastavom temeljenom na programu koji je imao didaktičke i
pedagoške osnove i upute imali odlučan utjecaj na intelektualno
stvaralaštvo tog vremena.
Za razvoj hrvatskog školstva, naglasila je dr. Szabo, izuzetno je
bitan period Hrvatskog preporoda kada se javlja potreba za
modernijim tipom školstva. U tom periodu država putem zakona i
svojih institucija stavlja školstvo pod svoj nadzor, rekla je dr.
Szabo dodajući kako je u tom periodu i sve veća potreba za
učiteljima. Stoga se, dodala je ona, sve veći broj laika uz
redovnike osposobljava za učiteljstvo.
Prateći razvoj školstva u Hrvatskoj možemo vidjeti kako je ono kroz
povijest išlo uporedo s trendovima u zemljama današnje zapadne
Europe, istaknula je dr. Szabo.
Na večerašnjem predavanju dr. Rudolfu Brajičiću je dodijeljena
diploma počasnog člana HKDPD-a
(Hina) so dd
152316 MET oct 97