ZAGREB, 15. listopada (Hina) "U Hrvatskoj je bio građanski rat, lakonski je nedavno ustvrdio veleposlanik zemlje koja je taj rat povela i izgubila. Tijekom nedavnih pritisaka na Hrvatsku, u radnom dokumentu koji se pripremao u
sjedištu Europske unije, agresija na Hrvatsku počela se interpretirati kao 'građanski rat'. Te izjave samo su dio velikog niza činjenica koje svjedoče da rat za interpretaciju rata protiv Republike Hrvatske (u kojem je, naravno, neizvjesno tko će biti pobjednik), dvije godine nakon hrvatske vojno-diplomatske pobjede, traje i dalje na mnogim poljima međunarodnog, pa čak i hrvatskog javnog mnijenja", piše u današnjem Vjesniku Branko Madunić.
ZAGREB, 15. listopada (Hina) "U Hrvatskoj je bio građanski rat,
lakonski je nedavno ustvrdio veleposlanik zemlje koja je taj rat
povela i izgubila. Tijekom nedavnih pritisaka na Hrvatsku, u radnom
dokumentu koji se pripremao u sjedištu Europske unije, agresija na
Hrvatsku počela se interpretirati kao 'građanski rat'. Te izjave
samo su dio velikog niza činjenica koje svjedoče da rat za
interpretaciju rata protiv Republike Hrvatske (u kojem je,
naravno, neizvjesno tko će biti pobjednik), dvije godine nakon
hrvatske vojno-diplomatske pobjede, traje i dalje na mnogim
poljima međunarodnog, pa čak i hrvatskog javnog mnijenja", piše u
današnjem Vjesniku Branko Madunić.#L#
U nastavku osvrta izdvaja još nekoliko primjera. Jedan od njih je i
emisija britanskog BBC-a 'Smrt Jugoslavije', o čemu novinar piše:
"Premda je u osnovi Srbija, odnosno JNA kao njezina oružana sila,
prikazana kao agresor, ipak je minutaža koja je posvećena nekim
marginalnim događajima u istočnoj Slavoniji suptilni pokušaj
raspodjele odgovornosti za rat. (...) No, nakon što je HTV
'odgovorila' dokumentarnom serijom 'Hrvatski spomenar', koja
donosi činjenice iz Domovinskog rata, u izvješću glavnog tajnika
UN-a Kofija Annana prigovoreno je - govoru činjenica. Jedan će
lokalni političar iz hrvatskog Podunavlja u tom tumačenju javno
prepoznati svoje 'citate' u Annanovu izvješću". O značaju
interpretacije rata govori i činjenica "da je Beograd krvavim
novcem tijekom agresije na Hrvatsku i BiH, dok su se na tv-ekranima
prikazivale slike iz Vukovara, Manjače, Sarajeva, Srebrenice i
drugih gradova žrtava agresije, plaćao preko nekih britanskih
parlamentaraca stvaranje medijske slike o ratu s glavnim ciljem da
ga protumači kao 'građanski rat u kojem su svi podjednako krivi", a
što su razotkrili britanski novinari.
Uz još neke primjere koje navodi, novinar izdvaja i nedavni
ekumenski susret u Grazu, na kojem su organizatori "priredili tekst
završne rezolucije prema kojemu je rat na području bivše SFRJ bio -
građanski rat. Tek nakon intervencije hrvatskih biskupa, taj dio
teksta je izmijenjen, ali pasusi o 'građanskom ratu' nisu
zamijenjeni tumačenjem o agresiji na Hravtsku", napominje
novinar.
"Na neke pokušaje hrvatskih novinara da se odbaci argumentacija o
građanskom ratu i 'sukobu balkanskih plemena oko pašnjaka',
najčešće se odgovaralo da su to opsesivne teme tzv. državotvnornih
novinara. No, događaj koji se prije nekoliko mjeseci zbio na
poprištu medijskog rata uvjerljivo je demantirao tu tezu",
nastavlja novinar i pojašnjava: "Naime, u emisiji francusko-
njemačkog programa Arte 'Rat medija u bivšoj Jugoslaviji',
švicarski novinar Hans Peter Born svoju tezu o građanskom ratu na
pdoručju bivše Jugoslavije dokazivao je tvrdnjom da su logoraši iz
konclogora Omarska, čije su slike obišle svijet, zapravo bili
pacijenti iz obližnje bolnice!(...)
Sve navedene činjenice uvjerljivo govore da smo, nakon hrvatske
vojno-diplomatske pobjede, i dalje izloženi ratu za interpretaciju
rata protiv Republike Hrvatske, na pravom bojnom polju na kojem je
Hravtska neke bitke dobila, neke izgubila. No, ishod i kraj tog rata
još se ne naziru", zaključuje Madunić.
(Hina) mc
150831 MET oct 97