NJEMAČKA/FAZ - OPĆINSKI IZBORI U BIH

Ž4=NJEMAČKA Ž1=FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG Ž2=14. X. 1997. Ž3=Nelogičnosti nakon općinskih izbora "Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) na kapaljku je objavljivala rezultate općinskih izbora koji su u Bosni i Hercegovni održani 13. i 14. rujna. Četiri je tjedna trajalo jasno utvrđivanje sastava općinskih i gradskih skupština u ukupno 136 bosanskohercegovačkih općina. Unaprijed je bilo jasno da će objava rezultata biti tek početak teškoća. Zastupnike valja vratiti 'iz egzila' u matične općine koje nadzire druga etnička skupina - što je stotinama tisuća izbjeglica i prognanika uskraćeno čak i gotovo dvije godine nakon završetka rata. No, ni sami izbori ni uvodne i završne pripreme nisu dali odgovore na određena pitanja. Već drugog dana izbora glasnogovornik OESS-a u Sarajevu objavio je da je 89 posto prognanika i izbjeglica glasalo za zastupnike u općinskim skupštinama u mjestima u kojima su stanovali 1991. g. - i to osobno na sam dan izbora ili, u većini slučajeva, 'daljinskim glasanjem' u sadašnjem mjestu boravka. Ta je brojka mogla biti tako rano utvrđena na temelju registracije birača. Pođemo li od pretpostavke da je polovina svih birača morala pobjeći iz svojih domova te da druga polovina još uvijek boravi u mjestu u kojem je živjela i 1991. g. te da je tamo i glasala, zaključit ćemo da je 95 posto svih birača zacijelo glasalo za općinske skupštine u prijeratnim mjestima stanovanja. Pođemo li, nadalje, od pretpostavke da je velika većina birača glasala za vodeće stranke vlastite etničke skupine, zaključit ćemo da bi nove općinske i gradske skupštine trebale odražavati strukturu stanovništva, zabilježenu 1991. g. Tako je bilo već na prvim slobodnim izborima, održanim u tada jugoslavenskoj republici Bosni i Hercegovini u studenom 1990. g.: raspodjela skupštinskih mandata među Muslimanima, Srbima i Hrvatima prilično je točno odgovarala udjelu pojedinih etničkih skupina u strukturi stanovništva. No, rezultati općinskih izbora tek uvjetno održavaju prijeratno stanje. Primjerice, muslimanska 'koalicija' pod vodstvom Stranke demokratske akcije (SDA) osvojila je u istočnobosanskom gradu Srebrenici 24 od ukupno 45 mandata dok je Srpska demokratska stranka (SDS) osvojila 12 a ekstremno nacionalistička Srpska radikalna stranka (SRS) 8 mandata. Muslimani su u Srebrenici prije rata sačinjavali 75 posto stanovništva. Dakle, u bivšoj zaštićenoj zoni UN, enklavi koju su u srpnju 1995. g. pregazili Srbi, vjerojatno će biti izabran muslimanski gradonačelnik. Isto vrijedi i za Drvar i Grahovo, zapadnobosanske srpske gradove pod nadzorom Hrvata u kojima je ranije živjelo 97 odnosno 96 posto srpskog staovništva. U Drvaru je srpska lista osvojila 19 od ukupno 30 mjesta a većinu je osvojila i u Grahovu. U Republici Srpskoj (...) porast glasova koji bilježi SRS, stranka pod vodstvom bivšeg četničkog vođe i onemogućenog srpskog predsjednika Šešelja, zvoni na uzbunu. Nezadovoljstvo osiromašenog stanovništva u RS očigledno ide u prilog ekstremistima a ne umjerenima. Ta činjenica zamračuje perspektive uoči prijevremenih skupštinskih izbora koji bi u RS trebali biti održani u studenom ove godine. Ni u kom slučaju nije izvjesno da će se računica Zapada i predsjednice RS Biljane Plavšić (...) pokazati točnom te da će rezultat izbora biti narodno zastupničko tijelo u kojem više neće dominirati ekstremisti. Moguće je da će u tom tijelu najjača frakcija biti SRS. SDS pod vodstvom možebitnog ratnog zločinca Radovana Karadžića čak je i u svojoj paljanskoj utvrdi osvojila samo 26 od ukupno 50 zastupničkih mjesta dok ih je SRS osvojila 19. U Mostaru je nastala teška situacija jer je koalicija na čelu sa SDA u gradskoj skupštini osvojila 14 od ukupno 24 mjesta dok je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) osvojila samo 10 mandata. Na razini apsolutnih brojki HDZ je u Mostaru osvojio 32.500 a koalicija pod vodstvom SDA samo 20.800 glasova. No, nepovoljna podjela izbornih okruga poništava pobjedu HDZ-a. Stoga ta stranka neće priznati izborni rezultat. 1991. g. Hrvati su sačinjavali 34, Muslimani 35 a Srbi 19 posto stanovništva u Mostaru. Općenito gledano, općinski izbori zapravo više potvrđuju a manje revidiraju rezultate protjerivanja i 'etničkog čišćenja'. Jedan od uzroka takvog razvoja događaja jest i prekrajanje i odvajanje općinskih okruga, razdvojenih unutrašnjim demarkacionim linijama. Primjerice, na prošlim općinskim izborima, održanim 1990. g., Bosna i Hercegovina imala je 109 a na najnovijim 136 općina. U istočnobosanskom gradu Rogatici živjelo je 1991. g. 61 posto Muslimana ali na nedavnim izborima 28 od ukupno 49 mjesta pripalo je srpskim strankama dok je koalicija pod vodstvom SDA osvojila samo 21 mjesto. U Foči je situacija identična: u tom je gradu 1991. g. živjelo 52 posto Muslimana a danas SRS dobiva 15, SDS 12 a koalicija pod vodstvom SDA samo 18 zastupničkih mjesta. I u strateški važnom Brčkom, smještenom u Posavini na sjeveru Bosne, srpske su stranke osvojile većinu mandata iako su Muslimani i Hrvati prije rata na tom području sačinjavali 70 posto stanovništva. U Stocu, hercegovačkom gradu koji danas nadziru Hrvati, živjelo je prije rata 45 posto Muslimana, 33 posto Hrvata i 22 posto Srba. U novoj općinskoj skupštini HDZ ima apsolutnu većinu. Općinski izbori, u čiju je pripremu i održavanje OESS uložio velike napore imat će smisla samo ako 'vlade u egzilu' - uglavnom je riječ o iznimkama - budu mogle normalno raditi u svojim matičnim općinama. To se odnosi i na brojne općinske skupštine u kojima su suprotstavljene snažne frakcije različitih etničkih skupina. Nitko još ne zna kako bi OESS i međunarodna mirovna postrojba trebale riješiti te probleme", dodaje na kraju izvješća Matthias Rueb. 150220 MET oct 97