THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE, 14. X., BOSNA

Ž4=SJEDINJENE DRŽAVE Ž1=THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE Ž2=14. X. 1997. Ž3=Povijest je teški test za nastavnike u Bosni "Bahrija Čehajić predaje povijest u osmom razredu jedne sarajevske osnovne škole", piše Peter S. Green. "Na ploči kredom piše veliko slovo 'B' koje predstavlja Bosnu; s desne strane označava Srbiju, a s lijeve Hrvatsku. 'A što je s Bosnom?', postavlja pitanje razredu te zatim sama na njega odgovara. 'Prvo je rođena Velika Srbija i njezine su granice sezale do rijeke Une', kaže ona, crtajući veliki polukrug s desne strane Bosne. 'Zatim je nastala zamisao o Velikoj Hrvatskoj, koja se prostirala do rijeke Drine', govori nastavnica, crtajući s lijeve strane polukrug. Bosna ostaje podijeljena između dva carstva: hrvatskog i srpskog. 'Nacionalisti obiju strana tvrde da imaju pravo na teritorij Bosne i to je razlog zbog kojeg se uvijek sukobljavaju oko tog teritorija', govori ona učenicima. 'Žitelje Bosne nitko nije ništa pitao', dodaje. Ništa od tog nije novo mladim tinejdžerima u školi 'Mula Mustafić Bašeskija'. Učenici su uglavnom Muslimani, s ponekim Srbinom i Hrvatom. Ta su djeca dobar dio od 43 mjeseca rata provela u podrumima izbjegavajući ubojite granate i kišu metaka koja je dnevno padala po njihovim domovima i školskim dvorištima. Svi oni još uvijek nose fizičke ili psihičke ožiljke rata. Gđa Čehajić svojim učenicima govori o stvaranju prve kraljevine Jugoslavije krajem Prvog svjetskog rata te nastavlja pričom o bosanskom Muslimanu Mehmedu Spahu, koji se za osnivanja kraljevine uspješno suprotstavio podjeli bosanskog teritorija između Srba i Hrvata. Mnogo bi toga bilo novo svima koji su odrasli uz predratne školske udžbenike povjesti iz vremena komunističke Jugoslavije. Tada se učilo o općenito mirnom suživotu različitih vjera, dok se stari bosanski oblik kršćanstva - bogumilstvo, nije čak ni spominjao. Ravnateljica škole Lejla Hadžiomerović, izjavila je: 'Prije rata, djeci se uglavnom predavala srpska književnost i srpska povijest, dok je na Bosnu, njezinu povijest ili knjževnost, otpadao tek vrlo mali dio.' 'Kad se predavalo o Drugom svjetskom ratu i oslobođenju od Nijemaca, uglavnom se pričalo da su Srbi bili žrtve ili junaci, dok se Bošnjaci nisu spominjali.' Zapravo je u bosanskim planinama bilo vrlo žestokog otpora njemačkoj vojsci. 'U školskom udžbeniku iz povijesti samo je pola stranice bilo posvećeno Bosni', izjavila je 25-godišnja studentica Sejla Dizdarević. Udžbenici su nas učili da su bosanski Muslimani potomci Turaka koji su vladali Bosnom i Srbijom do kraja Prvog svjetskog rata. 'Zapravo, mi smo bili jedan narod, no neki od nas su prihvatili katolicizam, neki pravoslavlje, a neki islam. To su bile jedine razlike među nama.' 'Važno je to što pokušavamo prikazati povijest u najtočnijem svjetlu, pa stoga tu nema mjesta nacionalnoj mržnji ni s jedne strane', izjavila je gđa Čehajić. No vlada napada njihove napore da u svoje učenike usade lekciju, kako u osnovi nema razlika između naroda u Bosni te da svi mogu opet živjeti u miru, ako pokušaju. Nakon uvođenja uravnoteženijeg nastavnog plana 1994., dok je rat još uvijek bjesnio, vlada Federacije planira uvesti novi nastavni plan koji bi, strahuju kritičari, mogao opet podijeliti zemlju po etničkim linijama, učeći mlade bosanske Hrvate hrvatsku nacionalističku verziju povijesti, a u drugim školama uvodeći islamističko stajalište. Povjesničari kažu da to ne bi odražavalo ni istinsku multietničku prirodu Bosne, ni njezinu stvarnu povijest. Plan poziva da se svakoj školi u Federaciji dopusti da posveti do 30% vremena bilo kojem predmetu. A ako je u školi preko dvadeset učenika druge nacionalnosti, oni mogu izabrati program prilagođen njihovoj etničkoj skupini. Ministar obrazovanja federacije Fahrudin Rizvanbegović izjavio je da želi da škole predaju povijest na taj način, da se nijedna kultura u Bosni ne prikaže neprijateljem neke druge. 'Moramo poštivati tradicionalne nacionalnosti i međusobne razlike', izjavio je g. Rizvanbegović. 'Bosna je tepih s mnogo šara, a nijedna nije uzaludna, jer je dio tepiha.' Plan bi, kaže on, dopustio školama da se specijaliziraju u bilo kojem predmetu, od matematike do etničke kulture. 'To nije etničko pitanje. Školama se daje mogućnost da se jedna s drugom natječu na osnovi različitih nastavnih planova', dodao je g. Rizvanbegović. Kako plan ne bi bio zloupotrebljen za promicanje nacionalističke propagande, kaže on, 'nijedan nastavni plan ne može biti odobren bez dopuštenja ovog ministarstva.' Profesor Juraj Martinović, istaknuti slavist i ministar obrazovanja u samozvanom 'kabinetu iz sjene' bosanske političke oporbe, kaže da se boji da će novi obrazovni planovi dopustiti nacionalistima da prisvoje nadzor nad obrazovanjem te ga pretvoriti u propagandno oruđe koje će im pomoći da ostanu na vlasti. Umjesto da pokopa mržnje koje je rat izazvao, to će ih ojačati, kaže on. 'Obzirom na povijest ovog područja, prirodno je očekivati da je tada moguć novi sukob.' Posljednjih su se tjedana učenici u osnovnim i srednjim školama muslimansko - hrvatske federacije morali izjasniti o svojoj nacionalnosti, kako bi ih podijelili u razrede prema etničkoj pripadnosti. Taj plan nije popularan među osmašima gđe Čehajić. 'Mislim da to nije u redu, budući da svi imamo istu povijest. Mi smo isti narod. Samo imamo različite običaje i vjere. Oni miješaju djecu u politiku. Za vrijeme rata, među djecom nije bilo podjele', izjavio je razgovorljiv trinaestogodišnjak Kenan Vatrenjak. 'Opasnost leži u tome', rekao je profesor Martinović 'da će na kraju svega, djeci biti nametnut zaključak da smo svi mi povijesni neprijatelji. A učimo li tome našu djecu, neizbježno je da ćemo stvoriti i takvu stvarnost." 150219 MET oct 97