Ž1=VJESNIK
Ž2=14. X. 1997.
Ž3=Svađa među alpskim susjedima
"Najteže je živjeti u prijateljstvu s neposrednim susjedima. Ta stara
mudrost dobro je poznata svim seljacima - ona često vrijedi i u
odnosima među državama i narodima", piše Carl Gustaf Stroehme, a ovaj
put nije riječ "o složenim odnosima Hrvata i Srba", već o Austriji i
Sloveniji. Povod je govor zemaljskog poglavara austrijske pokrajine
Koruške Christopa Zernatoa koji je u povodu 77. obljetnice Koruškoga
plebiscita, "kada se nakon Prvoga svjetskog rata 1920. godine većina
stanovnika te lijepe alpske zemlje izjasnila za Austriju i protiv
Jugoslavije, tadašnje Kraljevine SHS, javno je tražio da Slovenija
napokon prizna 'staroaustrijsku manjinu' u svojoj zemlji i da
Ljubljana progonjenim i protjeranim Austrijancima vrati imovinu koja
im je 1945. konfiscirana.
Koruški zemaljski poglavar je dalje tražio da se Slovenija
nedvosmisleno ogradi od tzv. avnojevskih odredaba u vlastitoj
konstituciji, koje do današnjeg dana sankcioniraju protjerivanje i
eksproprijaciju Nijemaca i Austrijanaca nakon Drugog svjetskog rata.
zemaljski poglavar je najavio da bi se Austrija mogla suprotstaviti
primanju Slovenije u europske i zapadne integracije dok taj problem ne
bude riješen", objašnjava Stroehm. Pojasnivši u nastavku ukratko o
čemu je riječ, Stroehm o današnjem vraćanju u prošlost
slovensko-austrijskih odnosa, piše:
"Oštar nastup zemaljskog poglavara Zarnetta na ovogodišnjoj proslavi u
blizini Klagenfurta ima unutarnjopolitičko značenje. Svaki su napad na
Sloveniju ili slovenske aspiracije prema sjeveru kod kouških birača
vrlo popularni. Zernetto, koji predstavlja Pučku stranku, koja je
imala jake gubitke, mora se profilirati da bi se time spasio od
daljnjega uspona Slobodarske stranke i Joerga Haidera. 'Nacionalna'
tema u tome se sklopu svakako isplati.
Ali i današnja Slovenija nije u stanju osloboditi se hipoteke
prošlosti. Tako je potpredsjednik slovenske vlade Marjan Podobnik ne
samo napao sjevernog susjeda Zernetta nego i zaoštrio raspravu
tvrdnjom da slovenska manjina u Austriji ne uživa prava koja su joj
bila zajamčena u tzv. Državnom ugovoru (čl.7), sklopljenom između
Austrije i pobjedničkih velesila - uključujući i Sovjetski Savez -
1955. godine. Baš o tome govoru Austrijanci žele mnogo čuti - i tako
se na austrijskoj strani ojačao osjećaj da Slovenci žele ucnjenjivati
Austrijance preko tzv. 'ograničenog suvereniteta'.
Sa svoje strane Slovenci strahuju da 'povratak austrijske manjine' u
južnu Štajersku ili Kranjsku ne uzdrma malu deželu. Tako, za razliku
od Hrvatske, gdje su skrommni ostaci njemačke manjine službeno
priznati i imaju u Osijeku svoju manjinsku školu i dječji vrtić, nova
demokratska Slovenija odbija priznati njemačku ili austrijsku manjinu
na svome tlu. Sve bi to moglo dovesti u situaciju gdje bi Slovenija
imala ne samo problema s južnim nego i sa sjevernim susjedom: osobito
ako se s obje strane Karavanka umiješa i zamršena unutarnja politika.
Cijela stvar mogla bi završiti kao svojedobno pitanje Južnoga Tirola
između Austrije i Italije: do današnjeg dana taj problem nije
riješen", zaključuje Stroehm.
140324 MET oct 97
Australian Open: Swiatek ekspresno u osminu finala
Četvero mrtvih u noćnom napadu na Kijev; Ukrajinci dronovima napali skladišta goriva
SKV: Hrvatska u 4,30 sati
SKV: Svijet u 4,30 sati
TikTok: Bez Bidenova jamstva od nedjelje ćemo biti prisiljeni prestati s radom
Josip Dabro podnio ostavku
Južna Koreja: Istražitelji traže produljenje pritvora predsjednika
Trumpova inauguracija: SAD jačaju sigurnost meksičke granice u El Pasu
Tisuće Australaca bez struje uslijed jake kiše i razornih vjetrova
Kolumbijski predsjednik obustavio mirovne pregovore s pobunjenicima ELN-a