FRANCUSKA,LE MONDE,10.10.1997.VIJEĆE EUROPE

Ž4=FRANCUSKA Ž1=LE MONDE Ž2=10. X. 1997. Ž3=Vijeće Europe, nepotreban susret na vrhu "U četvrtak, 10. X. i subotu, 11. X. Francuska (Strasbourg) je domaćin drugog susreta na vrhu Vijeća Europe, četiri godine nakon bečkog. Jacques Chirac, prvog dana, i Lionel Jospin, drugog, vodit će sjednice šefova država i vlada četrdeseterih zemalja članica ove organizacije kojima su se pridružile Gruzija, Armenija, Azerbajdžan i Bosna i Hercegovina, sve četiri predloženice za prijam. Osim zanimanja koje pobuđuju brojni predviđeni razgovori, možemo se zapitati o posljedicama koje će ovako velika diplomatska predstava imati na budućnost ustanove. Za Pierrea Moscovicija, ministra za europska pitanja, riječ je o 'drugom pomlađivanju Vijeća Europe' kako ne bi 'neopravdano osjećalo da nema svoje mjesto među ustanovama'. Već godinama u sjeni Europske unije (EU), Vijeće se u zaštiti ljudskih prava nadmeće s OESS-om (Organizacija za europsku sigurnost i suradnju) koja ga je pače i pretekla. Slabost očekivanih rezultata dovodi u pitanje uspjeh procesa koji je pokrenuo Pariz za prošle vlade. Na susretu na vrhu prihvatit će se program rada koji se prilaže završnoj odluci (četiri stranice posvećene zaštiti osobnih sloboda, ukidanju smrtne kazne i borbi protiv rasizma i terorizma). Program na druge četiri stranice nastavljla prethodne teme, dodajući želju Četrdesetorice da zabrane kloniranje ljudi, da se bore protiv korupcije i toksikomanije te da utvrde 'novu strategiju socijalne kohezije'. U manje od dvadeset redaka traži se od izvršnog tijela Vijeća Europe da osnuje 'jedinice za promatranje, usporedbu i bavljenje problemima u svezi sa socijalnom kohezijom'. Strasbourgška je ustanova postala majstor u vračanju, a posebice u vještini da njime bude zadovoljna. Nijedan novčić više u godišnjem proračunu (već godinama iznosi oko 1 milijarde franaka, ili petsto puta manje od proračuna EU) nije predviđen za rješavanje pitanja nezaposlenosti i zapošljavanja. (...) Za manje od osam godina Vijeće Europe je primilo sedamnaest novih članica a da se njegova financijska sredstva nisu povećala i da se nije pomišljalo na reformu njegova ustroja. Otrcanom diplomatskom formulom šefovi država i vlada pozvat će svoje ministre da 'provedu reforme ustroja potrebne da bi se organizacija mogla prilagoditi novim zadaćama i svojemu proširenom sastavu i da bi poboljšala postupak donošenja odluka'. 'Vijeće Europe je pozvano da se bavi svime, osim obranom', kaže francuski diplomat a da ni okom nije trepnuo. Dakle, 'Velika Europa' - tako je svečano zovu visoki dužnosnici - u svojoj stalnoj težnji da bude takmac Europskoj uniji želi govoriti o svemu (i ni o čemu). Vlasti u Strasbourgu su čak mislile da na dnevni red stave zaštitu privatnosti od napadaja tiska. No nije bilo dosta vremena od neočekivane smrti Diane Spencer do održavanja susreta... Međutim, bilo bi jednostavnije i vjerodostojnije da čini ono radi čega i postoji: zaštita ljudskih prava i poštivanje demokratskih načela. Vijeće Europe je primilo Rusiju u jeku čečenske krize. Tada su mnogi visoki dužnosnici upozoravali na to odstupanje. No želja da se bude među velikima na geopolitičkom području, pobijedila je nad zdravim razumom. Samo je Peter Leuprecht, tada zamjenik glavnog tajnika organizacije, javno upozorio na taj čin. Šteta da je to učinio godinu dana nakon prijama Moskve, prije odlaska u mirovinu. (...) Vijeće Europe je mimo mišljenja Francuske koja se na koncu priklonila stajalištu svojih partnera, pozvalo SAD i dalo im status promatrača kako bi bili protuteža Rusima koji su se pripremali za ulazak u organizaciju. Uzevši njihovo sudjelovanje za ozbiljno, Amerikanci su nedavno zatražili suspenziju Hrvatske, držeći da vlast Franje Tuđmana u cjelini ne poštiva ljudska prava, a posebice odredbe Daytonskih sporazuma ('Le Monde' od 24. IX.). Europski su se dužnosnici na čelu sa francuskim predstavnikom tada tužili na 'upletanje'! (...) Vijeće Europe ima gotovo dvije godine vremena da si čestita na uspjehu strasbourgške konferencije i pripemi sljedeći susret šefova država i vlada kojim će 5. V. 1999. u Budimpešti proslaviti svoj 50. rođendan. A onda?", kaže se u napisu Marcela Scottoa. 130249 MET oct 97