ZAGREB, 10. listopada (Hina) - Godina 1997. - godina je elektrona. Naime, prije točno sto godina J. Thomson (1856.-1940.), profesor eksperimentalne fizike u Cambridgeu je na predavanju u Royal Institutu, odnosno u časopisu "The
Electrian", iznio mišljenje - temeljeno na pokusima s katodnim zrakama - o postojanju čestica, dijelova atoma, koje je nazvao jednostavno "corpuscles" (čestice), uz hipotezu da su od tih čestica sačinjeni atomi, piše dr. Roman Galić u časopisu "Priroda".
ZANIMLJIVOSTI
ZAGREB, 10. listopada (Hina) - Godina 1997. - godina je elektrona.
Naime, prije točno sto godina J. Thomson (1856.-1940.), profesor
eksperimentalne fizike u Cambridgeu je na predavanju u Royal
Institutu, odnosno u časopisu "The Electrian", iznio mišljenje -
temeljeno na pokusima s katodnim zrakama - o postojanju čestica,
dijelova atoma, koje je nazvao jednostavno "corpuscles" (čestice),
uz hipotezu da su od tih čestica sačinjeni atomi, piše dr. Roman
Galić u časopisu "Priroda". #L#
Atom je od Demokrita, koji mu je krajem 5. st. prije Krista nadjenuo
ime, do Thomsona smatran jedinom, trajnom i nedjeljivom veličinom
od koje je satkan Svijet. Thomsonovo otkriće stubokom mijenja ovu
milenijsku predrasudu. Pokusi s katodnim cijevima naveli su
Thomsonana na do tada nevjerojatan zaključak da zrake u katodnoj
cijevi predstavljaju u stvari strujanje čestica mnogo manjih od
atoma vodika, te da su te čestice dijelovi atoma i nazvao ih
"corpuscles". Upravo smjelost da s takvom hipotezom izađe pred
znanstvenu javnost razlikuje ga od predšasnika koji su bili na
istom tragu.
Zanimljivo je da "otac elektrona", koji je 1906. godine za svoje
zasluge na polju fizike zaslužio Nobelovu nagradu, nije htio za
otkrivenu česticu prihvatiti naziv "elektron".
(Hina) ld
101141 MET oct 97