3 VEČERNJI KLARIĆ 10-10

Ž1=VEČERNJI LIST Ž2A=10. X. 997. Ž3=Vlasnik ne smije izbaciti useljenika "Ustavna svetinja vlasništva nadjačala je zavrzlame zapletene oko Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom, što ga je Sabor donio poslije 'Oluje', u rujnu 1995., a zbog kojeg je Hrvatska bila česta meta međunarodnih prozivki. Ustavni je sud uvažio zahtjev pučkoga pravobranitelja i ukinuo odredbe toga zakona koje su vlasnicima napuštene imovine u Hrvatskoj onemogućavale raspolaganje njihovim vlasništvom, a to je protuustavno. Vraćajući pravo na korištenje imanja onima kojima ih je sporni zakon oduzimao, sada su izbrisana zakonska slova navalila na vrat gadne nevolje ponajprije ljudima koji su već doživjeli nesreću da moraju napustiti svoje: izbjeglicama-doseljenicima u napuštenu imovinu diljem Hrvatske koji su za takav smještaj dobili privremena stambena rješenja. O tome tko će nakon ukidanja dijelova rečenog Zakona 'doći na svoje', a tko trpjeti posljedice, razgovaramo s pučkim pravobraniteljem Antom Klarićem", piše Mirjana Prišćan u uvodu. "U ukinutim člancima zapravo je bit toga zakona. Sabor je taj zakon donio u vrijeme kad je imovina bila napuštena, a trebalo je smjestiti veliki broj izbjeglica i prognanika, ali primjena zakona s vremenom je u neizvjesnost dovela dvije vrste stradalnika: naseljene u napuštene kuće i stanove, bez nade da će to jednom biti njihovi domovi, iako su im negdje povjerenici Vlade, državni činovnici ili članovi komisija to obećali, te one koji su čekali povratak u svoje domove. Iako je imao humanu, političku i socijalnu dimenziju zaštite napuštene imovine, jer se njime htjelo jednokratno riješiti aktualne nevolje u Hrvatskoj, zakon zapravo nije dosljedno primjenjivan, niti je imao ustavni temelj", objašnjava Klarić. O tome što će biti s izbjeglicama iz BiH, Hrvatima iz Vojvodine i drugim hrvatskim građanima koji imaju privremena rješenja za stan ili kuću, ako se pojavi vlasnik nakon spomenute odluke Ustavnoga suda, Klarić odgovara: "E, to je problem. Sada je na potezu izvršna vlast. Nadležna bi tijela, naime, trebala ukidati rješenja o privremenoj dodjeli napuštene imovine, a država bi trebala zbrinuti ljude koji će ostati bez smještaja. Oni koji čekaju da uđu u svoj posjed imaju pravo to tražiti putem suda, a znamo da toj proceduri nikad kraja. I te bi ljude, dakle, trebalo nekamo smjestiti. Istodobno, država mora smjestiti i izbjeglice i prognanike i voditi računa o vlasničkom pravu, koje je po Ustavu nedodirljivo, osim u izuzetnim slučajevima kad se ograničava zakonom, no tada država mora vlasniku nadoknaditi štetu koju doživljava zato što se ne može koristiti svojim vlasničkim pravom. (...) Tu bi država morala neminovno intervenirati, u okvirima sredstava kojima raspolaže iz proračuna i posredstvom nadležnih ministarstava - u dva smjera - trebalo bi vratiti ljude njihovim kućama i obnoviti im domove. Izvjesno je da se još neko vrijeme neće moći riješiti ti problemi, jer državi nedostaje velik broj stambenih jedinica u koje bi smjestila sve te ljude. Daljnji su problem Hrvati izbjegli iz BiH, koji još danas, na žalost, napuštaju svoj zavičaj jer tamo vlada beznađe i nesigurnost. No, oni imaju dvojno državljanstvo, pa prema tome ista prava kao i državljani Hrvatske. Još je cijeli niz problema koji će se pojaviti i zbog kojih će intervencija države biti neophodna! Jer, može se dogoditi i zlo, bezakonje na terenu, i, ako država ne bude nadzirala to stanje, može biti i nesreća", smatra Klarić. 100123 MET oct 97