9. X. LE MONDE, ALAIN FRANCO O DESET HRVATA U HAAGU

Ž4=FRANCUSKA Ž1=LE MONDE Ž2A=9. X. 1997. Ž3=Deset Hrvata koji su se predali međunarodnom sudu smatraju se nedužnima "Deset Hrvata koji su se u ponedjeljak 6. listopada predali međunarodnom sudu za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, smještenom u Haagu, u srijedu su se prvi put pojavili u sudnici. Svi su izjavili da se ne smatraju krivima za zločine za koje su optuženi. Bivši predsjednik HDZ-a u Bosni Dario Kordić, kojega smatraju vođom cijele skupine, optužen je za zločine protiv čovječnosti i za teška kršenja ratnoga prava i običaja te za zločine počinjene tijekom muslimansko-hrvatskog rata u Lašvanskoj dolini, u srednjoj Bosni. Njegov je odvjetnik umjesto njega izjavio da se on smatra 'odgovornim, ali ne i krivim'. Isti su stav zazela još trojica hrvatskih dužnosnika (54-godišnji Pero Skopljak, zapovjednik policije u Vitezu u vrijeme kad su počinjeni zločini, 55-godišnji Ivan Šantić, tadašnji gradonačelnik Viteza i 38-godišnji Mario Čerkez, visoki časnik HVO-a u vrijeme sukoba) i još šest bivših vojnika HVO-a, vojske bosanskih Hrvata. Svi su oni optuženi za zločine počinjene 1993. i 1994. godine, kad je hrvatska vojska napala kraj oko Viteza, osobito selo Ahmići u kojemu su živjeli bosanski Muslimani. Prema navodima dviju optužnica, o tim se događajima kaže da je 'HVO najprije bombardirao Ahmiće, da je svaka muslimanska kuća zapaljena, da su mnogi muslimanski civili bili razoružani, a nakon toga namjerno i sustavno ubijeni. Ubijeno je najmanje 103 civila, a među njima je bilo trideset i troje žena i djece. Prije napada (16. travnja 1993.) 356 od 466 stanovnika tog sela bili su Muslimani. Nakon napada tamo nije ostao nijedan Musliman'. Za razliku od nekih drugih kojima je međunarodni sud već sudio, ovi optuženici nisu 'sitne ribe'. Dario Kordić je, isto kao i general Tihomir Blaškić, koji se predao u travnju 1996. godine i protiv kojega je već započet sudski proces vezan uz iste događaje, 'imao moć, utjecaj, autoritet i nadzor', kažu u međunarodnom sudu. 'Predstavljao se kao pukovnik HVO-a, nosio je njegovu vojnu odoru, poništavao je sporazume o primirju kad mu njihovi uvjeti nisu odgovarali, izdavao je zapovijedi o uhićenju ili oslobađanju važnih Muslimana koje je HVO držao u zarobljeništvu i pregovarao je o prolazu humanitarnih konvoja', stoji u optužnici protiv njega. Ovo je prvi put da u zatvoru međunarodnog suda spavaju osobe koje su činile gotovo cijeli zapovjedni lanac u vrijeme kad se nešto dogodilo u Bosni. Među njima ima običnih izvršitelja zapovijedi, ali i političkih vođa, a tu su i visoki dužnosnici vojske, policije i uprave. Održavanje tog sudskog procesa predstavlja sigurnu pobjedu međunarodnog pravosuđa. Sve do sada Dario Kordić je zapravo ismijavao međunarodni sud. Iako je protiv njega optužnica podignuta 10. studenoga 1995. godine, raskošno je živio u Zagrebu, potpuno slobodan i nekažnjen. Prigodom odlaska iz Splita, Kordić je izjavio da su se on i njegovi predali 'dragovoljno' kako bi 'dokazali pred Bogom i pred Hrvatima da su nedužni'. No, za to je bilo nužno da se hrvatske vlasti nađu pod jakim pritiskom međunarodne zajednice, osobito SAD-a. Reakcija Jamesa Baldwina, glasnogovornika američke državne tajnice Madeleine Albright, koja se posebno zalagala za uhićenje ratnih zločinaca, vrlo je jasna. Promjenu stava hrvatske vlade ocijenio je 'pozitivnom' i izjavio je da će se to uzeti u obzir kada Hrvatska bude tražila kredite. Washington, inače, blokira posuđivanje 30 milijuna dolara koje je Svjetska banka namjeravala dati Zagrebu", piše Alain Franco. 100122 MET oct 97