ZAGREB, 10. listopada (Hina) - "Ustavna svetinja vlasništva nadjačala je zavrzlame zapletene oko Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom, što ga je Sabor donio poslije 'Oluje', u rujnu 1995., a zbog kojeg je
Hrvatska bila česta meta međunarodnih prozivki. Ustavni je sud uvažio zahtjev pučkoga pravobranitelja i ukinuo odredbe toga zakona koje su vlasnicima napuštene imovine u Hrvatskoj onemogućavale raspolaganje njihovim vlasništvom, a to je protuustavno.
ZAGREB, 10. listopada (Hina) - "Ustavna svetinja vlasništva
nadjačala je zavrzlame zapletene oko Zakona o privremenom
preuzimanju i upravljanju određenom imovinom, što ga je Sabor donio
poslije 'Oluje', u rujnu 1995., a zbog kojeg je Hrvatska bila česta
meta međunarodnih prozivki. Ustavni je sud uvažio zahtjev pučkoga
pravobranitelja i ukinuo odredbe toga zakona koje su vlasnicima
napuštene imovine u Hrvatskoj onemogućavale raspolaganje njihovim
vlasništvom, a to je protuustavno.#L#
Vraćajući pravo na korištenje imanja onima kojima ih je sporni
zakon oduzimao, sada su izbrisana zakonska slova navalila na vrat
gadne nevolje ponajprije ljudima koji su već doživjeli nesreću da
moraju napustiti svoje: izbjeglicama-doseljenicima u napuštenu
imovinu diljem Hrvatske koji su za takav smještaj dobili privremena
stambena rješenja. O tome tko će nakon ukidanja dijelova rečenog
Zakona 'doći na svoje', a tko trpjeti posljedice, razgovaramo s
pučkim pravobraniteljem Antom Klarićem", piše Mirjana Prišćan u
uvodu.
"U ukinutim člancima zapravo je bit toga zakona. Sabor je taj zakon
donio u vrijeme kad je imovina bila napuštena, a trebalo je
smjestiti veliki broj izbjeglica i prognanika, ali primjena zakona
s vremenom je u neizvjesnost dovela dvije vrste stradalnika:
naseljene u napuštene kuće i stanove, bez nade da će to jednom biti
njihovi domovi, iako su im negdje povjerenici Vlade, državni
činovnici ili članovi komisija to obećali, te one koji su čekali
povratak u svoje domove. Iako je imao humanu, političku i socijalnu
dimenziju zaštite napuštene imovine, jer se njime htjelo
jednokratno riješiti aktualne nevolje u Hrvatskoj, zakon zapravo
nije dosljedno primjenjivan, niti je imao ustavni temelj",
objašnjava Klarić.
O tome što će biti s izbjeglicama iz BiH, Hrvatima iz Vojvodine i
drugim hrvatskim građanima koji imaju privremena rješenja za stan
ili kuću, ako se pojavi vlasnik nakon spomenute odluke Ustavnoga
suda, Klarić odgovara: "E, to je problem. Sada je na potezu izvršna
vlast. Nadležna bi tijela, naime, trebala ukidati rješenja o
privremenoj dodjeli napuštene imovine, a država bi trebala
zbrinuti ljude koji će ostati bez smještaja. Oni koji čekaju da uđu
u svoj posjed imaju pravo to tražiti putem suda, a znamo da toj
proceduri nikad kraja. I te bi ljude, dakle, trebalo nekamo
smjestiti. Istodobno, država mora smjestiti i izbjeglice i
prognanike i voditi računa o vlasničkom pravu, koje je po Ustavu
nedodirljivo, osim u izuzetnim slučajevima kad se ograničava
zakonom, no tada država mora vlasniku nadoknaditi štetu koju
doživljava zato što se ne može koristiti svojim vlasničkim pravom.
(...)
Tu bi država morala neminovno intervenirati, u okvirima sredstava
kojima raspolaže iz proračuna i posredstvom nadležnih
ministarstava - u dva smjera - trebalo bi vratiti ljude njihovim
kućama i obnoviti im domove. Izvjesno je da se još neko vrijeme neće
moći riješiti ti problemi, jer državi nedostaje velik broj
stambenih jedinica u koje bi smjestila sve te ljude. Daljnji su
problem Hrvati izbjegli iz BiH, koji još danas, na žalost,
napuštaju svoj zavičaj jer tamo vlada beznađe i nesigurnost. No,
oni imaju dvojno državljanstvo, pa prema tome ista prava kao i
državljani Hrvatske. Još je cijeli niz problema koji će se pojaviti
i zbog kojih će intervencija države biti neophodna! Jer, može se
dogoditi i zlo, bezakonje na terenu, i, ako država ne bude nadzirala
to stanje, može biti i nesreća", smatra Klarić.
(Hina) dp mi
100054 MET oct 97